Ime Zaton prvi put se spominje godine 1322. u dokumentu kojim kralj Karlo I. potvrđuje Šibeniku povlastice (Šibenski diplomatarij, str. 17). “Unutar granice nalazi se otok Sustipanac kod Pirovca, zemlja Oštrica, Ivinj, Pišća, Zaton, Dolac Buzelaze (Dobri dolac), Vodokrat (Vodice i Srima)”.
Zaton je tipično dalmatinsko naselje, smješteno u sjeverozapadnom dijelu šibenskog zaljeva, 10 km od Šibenika. Okružen brežuljcima, sazdan od starih i novih kamenih kuća, niknuo je na samom rubu istoimenog zaljeva u kanalu koje bočato Prukljansko jezero povezuje sa Šibenskim zaljevom.
Uvala je okružena brežuljcima Rastovac (133 m), Križeva glava (102 m) i Glavica (147 m). Gospodarska je osnova poljodjeljstvo, ribarstvo i turizam. Prema popisu iz 2001. godine broji 1197 stanovnika. Na regionalnoj je prometnici.
U Zaton se najlakše dolazi morskim putem. More je ovdje mirno i nikad ne iskazuje svoj bijes; ne šiba obalu, ne pjeni se, niti prijeti malim brodicama i kućama koje su u samoj blizini obale. Za razliku od obale i mora na obližnjim otocima, uz zatonske obale teče nekoliko izvora. Slanost pravog mora osjeća se tek kod svjetionika na Jadriji, na razmjerno širokom ulazu u Kanal sv. Ante – ili izlazu, ovisno u kojem smjeru plovite. Kada nakon vijugavog tjesnaca ponegdje strmih, gotovo okomitih obala koje je izdubila pretpotopna Krka pred vama pukne slika Šibenika, do Zatona brod treba usmjeriti lijevo, točno prema vitkom luku šibenskog mosta kojim su kasnih šezdesetih godina spojene strme kanjonske obale, a cesta u nepovrat odnijela živi brodski promet koji je Zaton povezivao sa Šibenikom.
Zaton je tipično dalmatinsko naselje, smješteno u sjeverozapadnom dijelu šibenskog zaljeva, 10 km od Šibenika. Okružen brežuljcima, sazdan od starih i novih kamenih kuća, niknuo je na samom rubu istoimenog zaljeva u kanalu koje bočato Prukljansko jezero povezuje sa Šibenskim zaljevom.
Uvala je okružena brežuljcima Rastovac (133 m), Križeva glava (102 m) i Glavica (147 m). Gospodarska je osnova poljodjeljstvo, ribarstvo i turizam. Prema popisu iz 2001. godine broji 1197 stanovnika. Na regionalnoj je prometnici.
U Zaton se najlakše dolazi morskim putem. More je ovdje mirno i nikad ne iskazuje svoj bijes; ne šiba obalu, ne pjeni se, niti prijeti malim brodicama i kućama koje su u samoj blizini obale. Za razliku od obale i mora na obližnjim otocima, uz zatonske obale teče nekoliko izvora. Slanost pravog mora osjeća se tek kod svjetionika na Jadriji, na razmjerno širokom ulazu u Kanal sv. Ante – ili izlazu, ovisno u kojem smjeru plovite. Kada nakon vijugavog tjesnaca ponegdje strmih, gotovo okomitih obala koje je izdubila pretpotopna Krka pred vama pukne slika Šibenika, do Zatona brod treba usmjeriti lijevo, točno prema vitkom luku šibenskog mosta kojim su kasnih šezdesetih godina spojene strme kanjonske obale, a cesta u nepovrat odnijela živi brodski promet koji je Zaton povezivao sa Šibenikom.
