Prvi put Omiš se spominje u X. stoljeću.
Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.
U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići. Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.
Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa. Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.
U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice.
U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.
Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.
Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.
Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.
Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….
U sve ovo navedeno, a i još puno toga možete se uvjeriti na licu mjesta, razgledavajući kulturno -povijesne spomenike iz tog razdoblja.
Prvi put Omiš se spominje u X. stoljeću.Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići.
Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa.
Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice. U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….U sve ovo navedeno, a i još puno toga možete se uvjeriti na licu mjesta, razgledavajući kulturno -povijesne spomenike iz tog razdoblja.
Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.
U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići. Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.
Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa. Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.
U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice.
U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.
Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.
Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.
Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.
Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….
U sve ovo navedeno, a i još puno toga možete se uvjeriti na licu mjesta, razgledavajući kulturno -povijesne spomenike iz tog razdoblja.
Prvi put Omiš se spominje u X. stoljeću.Povoljan smještaj grada omogućio je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na jadranskoj obali. Povijesno je srediste smješteno na istočnoj obali rijeke.U antičkom razdoblju naselje se nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići.
Smatra se da podrijetlo naziva grada potječe od slavenske rijeci Holm/Hum, sto je prevedenica ilirsko- grčke rijeci onaion/oneon, a znaci brdo, brijeg, mjesto na brijegu, ili da je Oneum prozvan po rijeci Cetini, koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos, iz čega se izvodi ime grada Oneum.Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almiyssium, a u doba mletačke vlasti Almissa.
Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena.U srednjem vijeku gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, sto im je uvelike olakšalo položaj grada, ali i njihove lagane i brze brodice. U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita i dr. Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su cesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.Međutim svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem sastavu ostaje do 1797. godine….U sve ovo navedeno, a i još puno toga možete se uvjeriti na licu mjesta, razgledavajući kulturno -povijesne spomenike iz tog razdoblja.