Gradić između Velebita i mora, smješten je na važnom cestovnom pravcu koji jadranskom magistralom vodi od Rijeke prema Dubrovniku, a prema unutrašnjosti ka Gospiću, Plitvičkim jezerima i Zagrebu. Karlobag je čudesan spoj Mediterana i kontinenta, kristalno čistog mora i najljepše hrvatske planine do koje ima tek nekoliko minuta vožnje.
Uz samo mjesto Karlobag koji je i općinsko sjedište, najveća mjesta rivijere su: Ribarica, Cesarica, Lukovo Šugarje, Barić Draga i Sv. Marija Magdalena, na Velebitu Baške Oštarije.
Burna prošlost grada vidljiva je u ostacima srednjovjekovne tvrđave ponad grada – Fortice i nekoliko crkava. U kapucinskom samostanu s crkvom sv. Josipa bogato je knjižničko i likovno blago, a osobito je značajna slika Posljednje večere nepoznatog autora.
Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag.U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387.g. dali status gradskih povlastica.
Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. g. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525.g. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje.Grad se obnavlja 1574.g. a 1580.g. se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu. Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710.godine. Karlobag je 1757.g. dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809.g. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814.g. ponovno je vraćen pod vlast Austrije.Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.
U Karlobagu je 1894.g. uređena luka , lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875.g. sagrađena je zgrada osnovne škole.Za vrijeme prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918.g. dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić.Tražeći izlaz u turizmu 1920.g. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943.g. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962.g., a 1968.g. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985.g. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag sa okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.
Gradić između Velebita i mora, smješten je na važnom cestovnom pravcu koji jadranskom magistralom vodi od Rijeke prema Dubrovniku, a prema unutrašnjosti ka Gospiću, Plitvičkim jezerima i Zagrebu. Karlobag je čudesan spoj Mediterana i kontinenta, kristalno čistog mora i najljepše hrvatske planine do koje ima tek nekoliko minuta vožnje.
Uz samo mjesto Karlobag koji je i općinsko sjedište, najveća mjesta rivijere su: Ribarica, Cesarica, Lukovo Šugarje, Barić Draga i Sv. Marija Magdalena, na Velebitu Baške Oštarije.
Burna prošlost grada vidljiva je u ostacima srednjovjekovne tvrđave ponad grada – Fortice i nekoliko crkava. U kapucinskom samostanu s crkvom sv. Josipa bogato je knjižničko i likovno blago, a osobito je značajna slika Posljednje večere nepoznatog autora.
Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag.U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387.g. dali status gradskih povlastica.
Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. g. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525.g. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje.Grad se obnavlja 1574.g. a 1580.g. se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu. Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710.godine. Karlobag je 1757.g. dobio i Statut čime je stekao status grada.
Od 1809.g. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814.g. ponovno je vraćen pod vlast Austrije.Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.U Karlobagu je 1894.g. uređena luka , lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875.g. sagrađena je zgrada osnovne škole.Za vrijeme prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918.g. dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić.Tražeći izlaz u turizmu 1920.g. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943.g. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962.g., a 1968.g. popravljena je cesta prema Gospiću.
Uz samo mjesto Karlobag koji je i općinsko sjedište, najveća mjesta rivijere su: Ribarica, Cesarica, Lukovo Šugarje, Barić Draga i Sv. Marija Magdalena, na Velebitu Baške Oštarije.
Burna prošlost grada vidljiva je u ostacima srednjovjekovne tvrđave ponad grada – Fortice i nekoliko crkava. U kapucinskom samostanu s crkvom sv. Josipa bogato je knjižničko i likovno blago, a osobito je značajna slika Posljednje večere nepoznatog autora.
Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag.U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387.g. dali status gradskih povlastica.
Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. g. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525.g. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje.Grad se obnavlja 1574.g. a 1580.g. se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu. Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710.godine. Karlobag je 1757.g. dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809.g. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814.g. ponovno je vraćen pod vlast Austrije.Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.
U Karlobagu je 1894.g. uređena luka , lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875.g. sagrađena je zgrada osnovne škole.Za vrijeme prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918.g. dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić.Tražeći izlaz u turizmu 1920.g. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943.g. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962.g., a 1968.g. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985.g. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag sa okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.
Gradić između Velebita i mora, smješten je na važnom cestovnom pravcu koji jadranskom magistralom vodi od Rijeke prema Dubrovniku, a prema unutrašnjosti ka Gospiću, Plitvičkim jezerima i Zagrebu. Karlobag je čudesan spoj Mediterana i kontinenta, kristalno čistog mora i najljepše hrvatske planine do koje ima tek nekoliko minuta vožnje.
Uz samo mjesto Karlobag koji je i općinsko sjedište, najveća mjesta rivijere su: Ribarica, Cesarica, Lukovo Šugarje, Barić Draga i Sv. Marija Magdalena, na Velebitu Baške Oštarije.
Burna prošlost grada vidljiva je u ostacima srednjovjekovne tvrđave ponad grada – Fortice i nekoliko crkava. U kapucinskom samostanu s crkvom sv. Josipa bogato je knjižničko i likovno blago, a osobito je značajna slika Posljednje večere nepoznatog autora.
Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag.U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387.g. dali status gradskih povlastica.
Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. g. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525.g. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje.Grad se obnavlja 1574.g. a 1580.g. se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu. Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710.godine. Karlobag je 1757.g. dobio i Statut čime je stekao status grada.
Od 1809.g. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814.g. ponovno je vraćen pod vlast Austrije.Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.U Karlobagu je 1894.g. uređena luka , lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875.g. sagrađena je zgrada osnovne škole.Za vrijeme prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918.g. dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić.Tražeći izlaz u turizmu 1920.g. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943.g. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962.g., a 1968.g. popravljena je cesta prema Gospiću.
