It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Krapina je danas kulturno, političko i upravno središte Krapinsko-zagorske županije, koja zahvaća prostor od 1264 km2 na kojem živi 150.000 stanovnika, što čini veći dio Hrvatskog zagorja.
Kao političko središte županije Krapina ima povijesnu utemeljenost. Županija Krapinska (comitatus crappinensis) spominje se već u povelji Herceg Bele 1222. godine, gdje se imenuje i Petar, knez iz Krapine, kao glava hrvatske plemenske župe (Petar „comes de Crapuna“) Hrvatsko – Ugarski kralj Sigismund 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikog župana zagorskog. Za banovanja Ivana Draškovića u Krapini je zasjedalo na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće et hrvatskih Sabora. Otac domovine Ante Starčević i biskup Juraj Strossmayer u Krapini su potpisali politički sporazum u interesu Hrvatske. Danas je Županija Krapinsko – zagorska teritorijalna jedinica uprave i samouprave koja pokušava politički objediniti sva mjesta Hrvatskog zagorja, ne uskraćujući autonomiju ni jednom mjestu, ali kojoj je cjelina regije negdje iznad samih dijelova, kojoj je „Zagorje u srcu“.
Krapina je kulturno, političko i upravno središte Krapinsko-zagorske županije, koja zahvaća prostor od 1264 km2 na kojem živi 150.000 stanovnika, što čini veći dio Hrvatskog zagorja. Kao političko središte županije Krapina ima povijesnu utemeljenost. Županija Krapinska (comitatus crappinensis) spominje se već u povelji Herceg Bele 1222. godine, gdje se imenuje i Petar, knez iz Krapine, kao glava hrvatske plemenske župe (Petar „comes de Crapuna“) Hrvatsko – Ugarski kralj Sigismund 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikog župana zagorskog. Za banovanja Ivana Draškovića u Krapini je zasjedalo na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće et hrvatskih Sabora. Otac domovine Ante Starčević i biskup Juraj Strossmayer u Krapini su potpisali politički sporazum u interesu Hrvatske. Danas je Županija Krapinsko – zagorska teritorijalna jedinica uprave i samouprave koja pokušava politički objediniti sva mjesta Hrvatskog zagorja, ne uskraćujući autonomiju ni jednom mjestu, ali kojoj je cjelina regije negdje iznad samih dijelova, kojoj je „Zagorje u srcu“.
Kao političko središte županije Krapina ima povijesnu utemeljenost. Županija Krapinska (comitatus crappinensis) spominje se već u povelji Herceg Bele 1222. godine, gdje se imenuje i Petar, knez iz Krapine, kao glava hrvatske plemenske župe (Petar „comes de Crapuna“) Hrvatsko – Ugarski kralj Sigismund 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikog župana zagorskog. Za banovanja Ivana Draškovića u Krapini je zasjedalo na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće et hrvatskih Sabora. Otac domovine Ante Starčević i biskup Juraj Strossmayer u Krapini su potpisali politički sporazum u interesu Hrvatske. Danas je Županija Krapinsko – zagorska teritorijalna jedinica uprave i samouprave koja pokušava politički objediniti sva mjesta Hrvatskog zagorja, ne uskraćujući autonomiju ni jednom mjestu, ali kojoj je cjelina regije negdje iznad samih dijelova, kojoj je „Zagorje u srcu“.
Krapina je kulturno, političko i upravno središte Krapinsko-zagorske županije, koja zahvaća prostor od 1264 km2 na kojem živi 150.000 stanovnika, što čini veći dio Hrvatskog zagorja. Kao političko središte županije Krapina ima povijesnu utemeljenost. Županija Krapinska (comitatus crappinensis) spominje se već u povelji Herceg Bele 1222. godine, gdje se imenuje i Petar, knez iz Krapine, kao glava hrvatske plemenske župe (Petar „comes de Crapuna“) Hrvatsko – Ugarski kralj Sigismund 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikog župana zagorskog. Za banovanja Ivana Draškovića u Krapini je zasjedalo na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće et hrvatskih Sabora. Otac domovine Ante Starčević i biskup Juraj Strossmayer u Krapini su potpisali politički sporazum u interesu Hrvatske. Danas je Županija Krapinsko – zagorska teritorijalna jedinica uprave i samouprave koja pokušava politički objediniti sva mjesta Hrvatskog zagorja, ne uskraćujući autonomiju ni jednom mjestu, ali kojoj je cjelina regije negdje iznad samih dijelova, kojoj je „Zagorje u srcu“.