Konavle – područje na krajnjem jugu Hrvatske, jugoistočni je dio današnje dubrovačke rivijere, kupnjom kojeg je Dubrovačka Republika u 15. stoljeću zaokružila svoj teritorij.Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Sa sjevera obrubljene konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se protežu do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spuštaju do pitomih uvala Cavtata i Oboda.Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode… sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim.Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi “canale”, “canalis”, u lokalnom govoru “konali”, “kanali”, što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat.Dostupni povijesni tragovi govore o životu na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena (četiri tisućljeća prije naše ere). Konkretniji hod povijesti u Konavlima možemo pratiti od petog i četvrtog stoljeća prije naše ere, kada su ove prostore nastanjivala ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, da bi u drugom stoljeću prije naše ere Ilire pokorili Rimljani. Početkom sedmog stoljeća u Europu i na ove prostore dolaze avarska i slavenska plemena koja su 614. godine osvojila Epidaurus kao i čitave Konavle, rastjeravši pri tom tadašnje stanovnike Ilire i Rimljane.Konavle dolaze pod vlast Dubrovačke Republike u 14. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša i to 1419 godine istočni dio Konavala od Sandalja Hranića i 1426. godine zapadni dio od Radoslava Pavlovića, plativši za oba dijela istu sumu od 36.000 perpera. Konavle su Dubrovačkoj Republici bile od iznimne važnosti kako zbog poljoprivrede, stočarstva i pomorstva, tako i zbog strateškog značenja. Stoga su Dubrovčani čitavo vrijeme svoje vladavine, kao i na drugim svojim posjedima, vješto i učinkovito držali vlast, na čelu koje je u Konavlima bio knez, koji je stolovao u svom dvoru u Pridvorju.Padom Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine i do osnivanja Kraljevine Jugoslavije. Nakon II svjetskog rata Konavle su unutar granica SR Hrvatske, sastavni dio Socijalističke Jugoslavije, a danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu (1991.-1995.), uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.http://visit.cavtat-konavle.com
Konavle i Cavtat
Regija
Sokol Grad
Tvrđava Sokol ili Sokol Grad, najveća je i po smještaju u brdskom prijevoju prema Bosanskom zaleđu izuzetno važna utvrda iz vremena Dubrovačke Republike. Izgrađena je na lokaciji Ilirske…
Regija
Franjevački samostan Pridvorje
Konavosko selo Pridvorje smješteno je u centarlnom dijelu Konavala, ispod padinastih strana Sniježnice. Ovo čudesno mjesto pod murvama, platanama i topolama na vodi, okruženo izvorima i rijekom, proslavilo…
Regija
Sklop mlinica i stupa na rijeci Ljutoj
Na rijeci Ljutoj u Konavlima izgrađen je sustav mlinica i stupa koji se sastojao od osam mlinica za brašno, dvije mlinice za ulje i tri stupe. Kada je…
Regija
Kuća Vlaha Bukovac
Kuća Vlaha BukovacRodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost od svibnja 2004. godine nakon desetgodišnje stanke…
Regija
Cavtat
Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se Grčka kolonija Epidaurum koja 228. godine prije Krista dolazi pod vlast Rimljana koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Izvan obrambenih zidina grada…
Regija
Mauzolej obitelji Račić
Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić (kipar Ivan Meštrović 1883. – 1962.), na groblju Sv. Roka u Cavtatu, sagrađen je 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz…
Regija
Zbirka Baltazara Bogišića
Zbirka je utemeljena 1909. godine, a u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluje od 1955. godine. Baltazar Bogišić (Cavtat, 1834 – Rijeka, 1908.), pravnik i znanstvenik europskog…
Regija
Pinakoteka crkve Sv. Nikole
Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole u Cavtatu utemeljena je 1952. godine, pored ostalog zaslugom akademika Cvita Fiskovića. Ova vrijedna zbirka slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa, smještena je…
