It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Općina Hraščina smještena je na krajnjem sjeveroistoku Županije Krapinsko-Zagorske kao rubno područje kojim Županija graniči s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom. U općini se nalaze tri crkve. Glavna crkva je Crkva sv. Nikole. Druge dvije su kapelice. Jedna se nalazi u Trgovišću i njezin zastitnik je sveti Stjepan, a druga se nalazi u Vrbovo, a njezina zaštitnica je sveta Barbara, zaštitnica rudara.
Hrašćina je u povijesti astronomije poznata po Hrašćanskom meteoritu, prvom padu meteorita kojem je 26. svibnja 1751. svjedočio veći broj ljudi i kojim je po prvi put dokazano da kamenje zaista može “pasti s neba”.
Općina Hraščina smještena je na krajnjem sjeveroistoku Županije Krapinsko-Zagorske kao rubno područje kojim Županija graniči s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom. U općini se nalaze tri crkve. Glavna crkva je Crkva sv. Nikole. Druge dvije su kapelice. Jedna se nalazi u Trgovišću i njezin zastitnik je sveti Stjepan, a druga se nalazi u Vrbovo, a njezina zaštitnica je sveta Barbara, zaštitnica rudara.Hrašćina je u povijesti astronomije poznata po Hrašćanskom meteoritu, prvom padu meteorita kojem je 26. svibnja 1751. svjedočio veći broj ljudi i kojim je po prvi put dokazano da kamenje zaista može “pasti s neba”.
Hrašćanski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje).
Tog su dana na polje u selu Domovcu pala su dva meteorita, težine 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču.
Bio je to prvi ikad dokumentiran pad, popraćen zapisnikom, procesijom akademika u njegovu proučavanju i serijom otkrića koja su izmijenila tadašnju astronomsku znanost.
Taj je pad, kojem je svjedočio velik broj ljudi, nedvojbeno pokazao da “kamenje može padati s neba”, iako, istini za volju tih četrdesetak kilograma svemirskog materijala i nije bio kamen već isprepletena struktura velikih kristala čistog željeza i nikla, tad nazvana “Agramit” u čast gradu Zagrebu.
Nakon tog pada, muzeji, kraljevi skupljači i Vatikan kreću u skupljanje “svemirskog kamenja”, meteorita, pa stoga ovaj pad meteorita ima veliku važnost za znanost.
Hrašćina je u povijesti astronomije poznata po Hrašćanskom meteoritu, prvom padu meteorita kojem je 26. svibnja 1751. svjedočio veći broj ljudi i kojim je po prvi put dokazano da kamenje zaista može “pasti s neba”.
Općina Hraščina smještena je na krajnjem sjeveroistoku Županije Krapinsko-Zagorske kao rubno područje kojim Županija graniči s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom. U općini se nalaze tri crkve. Glavna crkva je Crkva sv. Nikole. Druge dvije su kapelice. Jedna se nalazi u Trgovišću i njezin zastitnik je sveti Stjepan, a druga se nalazi u Vrbovo, a njezina zaštitnica je sveta Barbara, zaštitnica rudara.Hrašćina je u povijesti astronomije poznata po Hrašćanskom meteoritu, prvom padu meteorita kojem je 26. svibnja 1751. svjedočio veći broj ljudi i kojim je po prvi put dokazano da kamenje zaista može “pasti s neba”.
Hrašćanski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje).
Tog su dana na polje u selu Domovcu pala su dva meteorita, težine 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču.
Bio je to prvi ikad dokumentiran pad, popraćen zapisnikom, procesijom akademika u njegovu proučavanju i serijom otkrića koja su izmijenila tadašnju astronomsku znanost.
Taj je pad, kojem je svjedočio velik broj ljudi, nedvojbeno pokazao da “kamenje može padati s neba”, iako, istini za volju tih četrdesetak kilograma svemirskog materijala i nije bio kamen već isprepletena struktura velikih kristala čistog željeza i nikla, tad nazvana “Agramit” u čast gradu Zagrebu.
Nakon tog pada, muzeji, kraljevi skupljači i Vatikan kreću u skupljanje “svemirskog kamenja”, meteorita, pa stoga ovaj pad meteorita ima veliku važnost za znanost.
