It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Bogata povijest Siska počinje u 4. st. pr. Kr. kada keltski Skordisci na meandru Kupe grade utvrdu Segesticu koju 119. godine pr. Kr. osvaja rimska vojska. Vlast nad tim područjem učvršćuje osvajački pohod Oktavijana Augusta 35. godine pr. Kr., a grad 71. godine dobiva status kolonije, Colonia Flavia Siscia i postaje stjecište trgovine, obrta i riječnog prometa, što potvrđuju mnogobrojni arheološki nalazi. U 2. stoljeću grad preživljava upade Kvada i Markomana, a novi rast i prostorni razvitak doživljava krajem 3. stoljeća u doba vladavine cara Septimija Severa, po kojemu se kolonija prozvala Colonia Septimia Siscia Augusta (Colonia Septima Siscia). Teritorijalnim i upravnim reformama cara Dioklecijana postaje središte provincije Panonije Savije. Vrlo rano, u vrijeme Decijevih progona kršćana (druga polovica 3. stoljeća) Siscia postaje biskupija, dok početkom 4. stoljeća mučeničku palmu dobiva sisački biskup Kvirin. Iz tog vremena pronađeni su i ostaci velike bazlike. Također, u gradu djeluje i kovnica novca. Rimska vlast prestaje avaroslavenskim upadom između pada Sirmiuma (582.) i Salone (614.). Iz doba Prvog i Drugog avarskog kaganata (7-9.st.) postoje arheološki nalazi avarske provenijencije. U Analima Karla Velikog Siscia se spominje kao utvrda panonsko-hrvatskog kneza Ljudevita Posavskog, dok se rekonstrukcija grada pripisuje italskim majstorima koje šalje Fortunat, patrijarh Grada.
Veći dio antičke arhitekture Siska danas se nalazi pod građanskim kućama 19. i 20. stoljeća. Grad je imao elipsasti oblik koji je po vidljivim ostacima nacrtao kartograf Marsigli krajem 17. stoljeća. O važnosti grada govore nalazi terma, ostaci mosta, akvadukta i kolektora, mozaika i nekropola. Arheološki nalazi svjedoče da je Siscia, u kojoj su nađeni predmeti bjelobrdske kulture (10.-11. st.) bila zahvaćena i utjecajima iz dalmatinske Hrvatske (kamena pleterna ornamentika).
U 16. stoljeću Sisak je imao istaknutu stratešku ulogu. Sisačku tvrđavu, koja je imala braniti ostatke Hrvatske od osmanlijskih napada, dao je sagraditi Zagrebački stolni kaptol, a gradio ju je od 1544. do 1550. godine majstor Petar iz Milana uz pomoć domaćih majstora. Tvrđava trokutaste osnove ima na uglovima tri snažne cilindrične kule. Dio grada potječe iz 17. i 19. stoljeća. Među zgradama iz doba kasnog baroka i klasicizma ističu se kuća Mihelčić s portalom iz 1815. godine, Mali i Veliki Kaptol, župni ured, a s druge strane Kupe kuće Mihelčić, Tomac i Petrić, posljednja s portalom iz 1803. godine te uzidanim antičkim spomenicima. Vrijedna su žitna skladišta te niz brvnara na kat. U baroknoj župnoj crkvi Sv. Križa iz 1765. godine čuvaju se dva mramorna kipa Francesca Robbe.
Bogata povijest Siska počinje u 4. st. pr. Kr. kada keltski Skordisci na meandru Kupe grade utvrdu Segesticu koju 119. godine pr. Kr. osvaja rimska vojska. Vlast nad tim područjem učvršćuje osvajački pohod Oktavijana Augusta 35. godine pr. Kr., a grad 71. godine dobiva status kolonije, Colonia Flavia Siscia i postaje stjecište trgovine, obrta i riječnog prometa, što potvrđuju mnogobrojni arheološki nalazi. U 2. stoljeću grad preživljava upade Kvada i Markomana, a novi rast i prostorni razvitak doživljava krajem 3. stoljeća u doba vladavine cara Septimija Severa, po kojemu se kolonija prozvala Colonia Septimia Siscia Augusta (Colonia Septima Siscia). Teritorijalnim i upravnim reformama cara Dioklecijana postaje središte provincije Panonije Savije. Vrlo rano, u vrijeme Decijevih progona kršćana (druga polovica 3. stoljeća) Siscia postaje biskupija, dok početkom 4. stoljeća mučeničku palmu dobiva sisački biskup Kvirin. Iz tog vremena pronađeni su i ostaci velike bazlike. Također, u gradu djeluje i kovnica novca. Rimska vlast prestaje avaroslavenskim upadom između pada Sirmiuma (582.) i Salone (614.). Iz doba Prvog i Drugog avarskog kaganata (7-9.st.) postoje arheološki nalazi avarske provenijencije. U Analima Karla Velikog Siscia se spominje kao utvrda panonsko-hrvatskog kneza Ljudevita Posavskog, dok se rekonstrukcija grada pripisuje italskim majstorima koje šalje Fortunat, patrijarh Grada.Veći dio antičke arhitekture Siska danas se nalazi pod građanskim kućama 19. i 20. stoljeća. Grad je imao elipsasti oblik koji je po vidljivim ostacima nacrtao kartograf Marsigli krajem 17. stoljeća. O važnosti grada govore nalazi terma, ostaci mosta, akvadukta i kolektora, mozaika i nekropola. Arheološki nalazi svjedoče da je Siscia, u kojoj su nađeni predmeti bjelobrdske kulture (10.-11. st.) bila zahvaćena i utjecajima iz dalmatinske Hrvatske (kamena pleterna ornamentika).U 16. stoljeću Sisak je imao istaknutu stratešku ulogu. Sisačku tvrđavu, koja je imala braniti ostatke Hrvatske od osmanlijskih napada, dao je sagraditi Zagrebački stolni kaptol, a gradio ju je od 1544. do 1550. godine majstor Petar iz Milana uz pomoć domaćih majstora. Tvrđava trokutaste osnove ima na uglovima tri snažne cilindrične kule. Dio grada potječe iz 17. i 19. stoljeća. Među zgradama iz doba kasnog baroka i klasicizma ističu se kuća Mihelčić s portalom iz 1815. godine, Mali i Veliki Kaptol, župni ured, a s druge strane Kupe kuće Mihelčić, Tomac i Petrić, posljednja s portalom iz 1803. godine te uzidanim antičkim spomenicima. Vrijedna su žitna skladišta te niz brvnara na kat. U baroknoj župnoj crkvi Sv. Križa iz 1765. godine čuvaju se dva mramorna kipa Francesca Robbe.
Veći dio antičke arhitekture Siska danas se nalazi pod građanskim kućama 19. i 20. stoljeća. Grad je imao elipsasti oblik koji je po vidljivim ostacima nacrtao kartograf Marsigli krajem 17. stoljeća. O važnosti grada govore nalazi terma, ostaci mosta, akvadukta i kolektora, mozaika i nekropola. Arheološki nalazi svjedoče da je Siscia, u kojoj su nađeni predmeti bjelobrdske kulture (10.-11. st.) bila zahvaćena i utjecajima iz dalmatinske Hrvatske (kamena pleterna ornamentika).
U 16. stoljeću Sisak je imao istaknutu stratešku ulogu. Sisačku tvrđavu, koja je imala braniti ostatke Hrvatske od osmanlijskih napada, dao je sagraditi Zagrebački stolni kaptol, a gradio ju je od 1544. do 1550. godine majstor Petar iz Milana uz pomoć domaćih majstora. Tvrđava trokutaste osnove ima na uglovima tri snažne cilindrične kule. Dio grada potječe iz 17. i 19. stoljeća. Među zgradama iz doba kasnog baroka i klasicizma ističu se kuća Mihelčić s portalom iz 1815. godine, Mali i Veliki Kaptol, župni ured, a s druge strane Kupe kuće Mihelčić, Tomac i Petrić, posljednja s portalom iz 1803. godine te uzidanim antičkim spomenicima. Vrijedna su žitna skladišta te niz brvnara na kat. U baroknoj župnoj crkvi Sv. Križa iz 1765. godine čuvaju se dva mramorna kipa Francesca Robbe.
Bogata povijest Siska počinje u 4. st. pr. Kr. kada keltski Skordisci na meandru Kupe grade utvrdu Segesticu koju 119. godine pr. Kr. osvaja rimska vojska. Vlast nad tim područjem učvršćuje osvajački pohod Oktavijana Augusta 35. godine pr. Kr., a grad 71. godine dobiva status kolonije, Colonia Flavia Siscia i postaje stjecište trgovine, obrta i riječnog prometa, što potvrđuju mnogobrojni arheološki nalazi. U 2. stoljeću grad preživljava upade Kvada i Markomana, a novi rast i prostorni razvitak doživljava krajem 3. stoljeća u doba vladavine cara Septimija Severa, po kojemu se kolonija prozvala Colonia Septimia Siscia Augusta (Colonia Septima Siscia). Teritorijalnim i upravnim reformama cara Dioklecijana postaje središte provincije Panonije Savije. Vrlo rano, u vrijeme Decijevih progona kršćana (druga polovica 3. stoljeća) Siscia postaje biskupija, dok početkom 4. stoljeća mučeničku palmu dobiva sisački biskup Kvirin. Iz tog vremena pronađeni su i ostaci velike bazlike. Također, u gradu djeluje i kovnica novca. Rimska vlast prestaje avaroslavenskim upadom između pada Sirmiuma (582.) i Salone (614.). Iz doba Prvog i Drugog avarskog kaganata (7-9.st.) postoje arheološki nalazi avarske provenijencije. U Analima Karla Velikog Siscia se spominje kao utvrda panonsko-hrvatskog kneza Ljudevita Posavskog, dok se rekonstrukcija grada pripisuje italskim majstorima koje šalje Fortunat, patrijarh Grada.Veći dio antičke arhitekture Siska danas se nalazi pod građanskim kućama 19. i 20. stoljeća. Grad je imao elipsasti oblik koji je po vidljivim ostacima nacrtao kartograf Marsigli krajem 17. stoljeća. O važnosti grada govore nalazi terma, ostaci mosta, akvadukta i kolektora, mozaika i nekropola. Arheološki nalazi svjedoče da je Siscia, u kojoj su nađeni predmeti bjelobrdske kulture (10.-11. st.) bila zahvaćena i utjecajima iz dalmatinske Hrvatske (kamena pleterna ornamentika).U 16. stoljeću Sisak je imao istaknutu stratešku ulogu. Sisačku tvrđavu, koja je imala braniti ostatke Hrvatske od osmanlijskih napada, dao je sagraditi Zagrebački stolni kaptol, a gradio ju je od 1544. do 1550. godine majstor Petar iz Milana uz pomoć domaćih majstora. Tvrđava trokutaste osnove ima na uglovima tri snažne cilindrične kule. Dio grada potječe iz 17. i 19. stoljeća. Među zgradama iz doba kasnog baroka i klasicizma ističu se kuća Mihelčić s portalom iz 1815. godine, Mali i Veliki Kaptol, župni ured, a s druge strane Kupe kuće Mihelčić, Tomac i Petrić, posljednja s portalom iz 1803. godine te uzidanim antičkim spomenicima. Vrijedna su žitna skladišta te niz brvnara na kat. U baroknoj župnoj crkvi Sv. Križa iz 1765. godine čuvaju se dva mramorna kipa Francesca Robbe.
