Hrvatski „Betlehem“, smješten je 14 km sjeverozapadno od Zadra, starogradska jezgra gradića nalazi se na povijesnom otočiću promjera svega 500 m koji je spojen s kopnom s dva kamena mosta. Okružuju ga prekrasne, duge i plitke pješčane plaže sa sjeverne, zapadne i južne strane.
Na istoku se prostiru polja solane. Grad slavne prošlosti star je 3000 godina i spada u najstarije gradove na istočnoj obali Jadrana. Povijest ovdje priča gotovo na svakom koraku. Utemeljili su ga Liburni u 9. st. pr. Kr. koji su tu imali jako pomorsko i trgovačko središte. Na području gdje se danas smjestio Zaton Holiday Resort i poznati kamp Zaton nalazila se antička luka starog Nina, tadašnje Aenone, čiji su ostaci u moru vidljivi još i danas (1 st.).
U rimsko doba Nin (www.nin.hr) postaje značajan municipij. Iz tog razdoblja potječu ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj strani Jadrana (1. st.), mozaici u podu bogate rimske kuće, ostatci rimskih zgrada u središtu otočića, monumentalni kipovi rimskih imperatora i dr. Nin je kolijevka hrvatske države.
Bio je prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Nin je također, najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezovi Višeslav, Trpimir i Branimir, kraljevi Tomislav, Petar Krešimir IV., Zvonimir i dr. Nin je bio biskupija od 9 – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.
Bogati arheološki nalazi mogu se razgledati u Muzeju ninskih starina gdje se također nalaze dva originalna starohrvatska broda Condure Croatice (11. st.) i rekonstrukcija dijela liburnskog broda Serilie Liburnice (1. st.). U Crkvenoj riznici „Zlato i srebro grada Nina“ nalaze se: Judin srebrnjak, prsten Pape Pia II., relikvijari ninskih zaštitnika 8 – 13. st., Gospina slika ukazanja i dr. Danas je Nin moderno turističko i kulturno odredište kojeg turisti posjećuju zbog izuzetno očuvane prirodne baštine i čistog okoliša, bogate kulturne baštine i zbog najmodernijeg turističkog naselja s apartmanima i autokampom Zaton Holiday Resorta (www.zaton.hr) prilagođeno potrebama najzahtjevnijeg gosta današnjice.
Hrvatski „Betlehem“, smješten je 14 km sjeverozapadno od Zadra, starogradska jezgra gradića nalazi se na povijesnom otočiću promjera svega 500 m koji je spojen s kopnom s dva kamena mosta.
Okružuju ga prekrasne, duge i plitke pješčane plaže sa sjeverne, zapadne i južne strane. Na istoku se prostiru polja solane. Grad slavne prošlosti star je 3000 godina i spada u najstarije gradove na istočnoj obali Jadrana. Povijest ovdje priča gotovo na svakom koraku. Utemeljili su ga Liburni u 9. st. pr. Kr. koji su tu imali jako pomorsko i trgovačko središte.
Na području gdje se danas smjestio Zaton Holiday Resort i poznati kamp Zaton nalazila se antička luka starog Nina, tadašnje Aenone, čiji su ostaci u moru vidljivi još i danas (1 st.). U rimsko doba Nin (www.nin.hr) postaje značajan municipij. Iz tog razdoblja potječu ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj strani Jadrana (1. st.), mozaici u podu bogate rimske kuće, ostatci rimskih zgrada u središtu otočića, monumentalni kipovi rimskih imperatora i dr. Nin je kolijevka hrvatske države.
Bio je prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Nin je također, najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezovi Višeslav, Trpimir i Branimir, kraljevi Tomislav, Petar Krešimir IV., Zvonimir i dr. Godine 879. po prvi put u povijesti je priznata hrvatska država i to upravo u Ninu. U ranom srednjem vijeku u doba hrvatskih narodnih vladara 879. god. vojvoda Branimir vojnim prevratom dolazi na prijestolje.
Prethodni vladar Zdeslav se politički i religiozno počeo okretati bizantskom carstvu. Papa Ivan VIII., potaknut odanošću Hrvata Katoličkoj crkvi i Rimu, novom hrvatskom vladaru Branimiru 7. lipnja 879. god. upućuje pisma u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Na blagdan Uzašašća Gospodinova 879. god. papa Ivan VIII. slavio je misu za sav hrvatski narod uputivši blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je značilo njezino međunarodno priznanje.
U to je doba neuobičajena pojava da papa blagoslivlja vladara koji je na prijestolje došao političko-vojnim prevratom. To dokazuje koliko je papi Ivanu VIII. bila važna privrženost hrvatskog naroda Katoličkoj crkvi i njemu kao Božjem namjesniku na zemlji. Tada je takav čin značio priznanje države i jedan je od ključnih trenutaka rađanja i stvaranja hrvatske državnosti. Danas dan 7. lipnja Nin slavi kao svoj Dan Grada, a Republika Hrvatska kao Dan hrvatske diplomacije, a zbog važnosti povijesnog priznanja hrvatske države, čijim je sjedištem tada postao Nin.
Nin je bio biskupija od 9 – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice. Bogati arheološki nalazi mogu se razgledati u Muzeju ninskih starina gdje se također nalaze dva originalna starohrvatska broda Condure Croatice (11. st.) i rekonstrukcija dijela liburnskog broda Serilie Liburnice (1. st.). U Crkvenoj riznici „Zlato i srebro grada Nina“ nalaze se: Judin srebrnjak, prsten Pape Pia II., relikvijari ninskih zaštitnika 8 – 13. st., Gospina slika ukazanja i dr.
Na istoku se prostiru polja solane. Grad slavne prošlosti star je 3000 godina i spada u najstarije gradove na istočnoj obali Jadrana. Povijest ovdje priča gotovo na svakom koraku. Utemeljili su ga Liburni u 9. st. pr. Kr. koji su tu imali jako pomorsko i trgovačko središte. Na području gdje se danas smjestio Zaton Holiday Resort i poznati kamp Zaton nalazila se antička luka starog Nina, tadašnje Aenone, čiji su ostaci u moru vidljivi još i danas (1 st.).
U rimsko doba Nin (www.nin.hr) postaje značajan municipij. Iz tog razdoblja potječu ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj strani Jadrana (1. st.), mozaici u podu bogate rimske kuće, ostatci rimskih zgrada u središtu otočića, monumentalni kipovi rimskih imperatora i dr. Nin je kolijevka hrvatske države.
Bio je prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Nin je također, najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezovi Višeslav, Trpimir i Branimir, kraljevi Tomislav, Petar Krešimir IV., Zvonimir i dr. Nin je bio biskupija od 9 – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.
Bogati arheološki nalazi mogu se razgledati u Muzeju ninskih starina gdje se također nalaze dva originalna starohrvatska broda Condure Croatice (11. st.) i rekonstrukcija dijela liburnskog broda Serilie Liburnice (1. st.). U Crkvenoj riznici „Zlato i srebro grada Nina“ nalaze se: Judin srebrnjak, prsten Pape Pia II., relikvijari ninskih zaštitnika 8 – 13. st., Gospina slika ukazanja i dr. Danas je Nin moderno turističko i kulturno odredište kojeg turisti posjećuju zbog izuzetno očuvane prirodne baštine i čistog okoliša, bogate kulturne baštine i zbog najmodernijeg turističkog naselja s apartmanima i autokampom Zaton Holiday Resorta (www.zaton.hr) prilagođeno potrebama najzahtjevnijeg gosta današnjice.
Hrvatski „Betlehem“, smješten je 14 km sjeverozapadno od Zadra, starogradska jezgra gradića nalazi se na povijesnom otočiću promjera svega 500 m koji je spojen s kopnom s dva kamena mosta.
Okružuju ga prekrasne, duge i plitke pješčane plaže sa sjeverne, zapadne i južne strane. Na istoku se prostiru polja solane. Grad slavne prošlosti star je 3000 godina i spada u najstarije gradove na istočnoj obali Jadrana. Povijest ovdje priča gotovo na svakom koraku. Utemeljili su ga Liburni u 9. st. pr. Kr. koji su tu imali jako pomorsko i trgovačko središte.
Na području gdje se danas smjestio Zaton Holiday Resort i poznati kamp Zaton nalazila se antička luka starog Nina, tadašnje Aenone, čiji su ostaci u moru vidljivi još i danas (1 st.). U rimsko doba Nin (www.nin.hr) postaje značajan municipij. Iz tog razdoblja potječu ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj strani Jadrana (1. st.), mozaici u podu bogate rimske kuće, ostatci rimskih zgrada u središtu otočića, monumentalni kipovi rimskih imperatora i dr. Nin je kolijevka hrvatske države.
Bio je prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Nin je također, najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezovi Višeslav, Trpimir i Branimir, kraljevi Tomislav, Petar Krešimir IV., Zvonimir i dr. Godine 879. po prvi put u povijesti je priznata hrvatska država i to upravo u Ninu. U ranom srednjem vijeku u doba hrvatskih narodnih vladara 879. god. vojvoda Branimir vojnim prevratom dolazi na prijestolje.
Prethodni vladar Zdeslav se politički i religiozno počeo okretati bizantskom carstvu. Papa Ivan VIII., potaknut odanošću Hrvata Katoličkoj crkvi i Rimu, novom hrvatskom vladaru Branimiru 7. lipnja 879. god. upućuje pisma u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Na blagdan Uzašašća Gospodinova 879. god. papa Ivan VIII. slavio je misu za sav hrvatski narod uputivši blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je značilo njezino međunarodno priznanje.
U to je doba neuobičajena pojava da papa blagoslivlja vladara koji je na prijestolje došao političko-vojnim prevratom. To dokazuje koliko je papi Ivanu VIII. bila važna privrženost hrvatskog naroda Katoličkoj crkvi i njemu kao Božjem namjesniku na zemlji. Tada je takav čin značio priznanje države i jedan je od ključnih trenutaka rađanja i stvaranja hrvatske državnosti. Danas dan 7. lipnja Nin slavi kao svoj Dan Grada, a Republika Hrvatska kao Dan hrvatske diplomacije, a zbog važnosti povijesnog priznanja hrvatske države, čijim je sjedištem tada postao Nin.
Nin je bio biskupija od 9 – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice. Bogati arheološki nalazi mogu se razgledati u Muzeju ninskih starina gdje se također nalaze dva originalna starohrvatska broda Condure Croatice (11. st.) i rekonstrukcija dijela liburnskog broda Serilie Liburnice (1. st.). U Crkvenoj riznici „Zlato i srebro grada Nina“ nalaze se: Judin srebrnjak, prsten Pape Pia II., relikvijari ninskih zaštitnika 8 – 13. st., Gospina slika ukazanja i dr.
