It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Lepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1768. godine. Za vrijeme njihov boravka Lepoglava doživljava puni procvat.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
U idiličnom krajoliku, podno gore Ivanščice a kraj rijeke Bednje, smjestila se Lepoglava. Lepoglava je, na što se često zaboravlja ili se o tome malo zna, vrlo važna za hrvatsku umjetnost, kulturu, znanost, povijest i vjeru. Pretežitim dijelom to treba zahvaliti pavlinima koji su u Lepoglavi osnovali 1503. prvu hrvatsku gimnaziju, a 1656. godine filozofski fakultet i zatim prvo hrvatsko sveučilište.
Tu su izgrađena raskošna arhitektonska zdanja (župna crkva, samostan) s bogato oslikanim zidovima i opremom (freske, oltari, orgulje, crkveni namještaj) koji su djelomično sačuvani do današnjih dana. Barokne crkve, koje okružuju Lepoglavu, oslikane Rangerovim freskama (Gorica, Lepoglavska Purga, Kamenica, Višnjica) čine s lepoglavskim kulturno-povijesnim kompleksom jedinstvenu cjelinu.
OpširnijeLepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1768. godine. Za vrijeme njihov boravka Lepoglava doživljava puni procvat.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
U idiličnom krajoliku, podno gore Ivanščice a kraj rijeke Bednje, smjestila se Lepoglava. Lepoglava je, na što se često zaboravlja ili se o tome malo zna, vrlo važna za hrvatsku umjetnost, kulturu, znanost, povijest i vjeru. Pretežitim dijelom to treba zahvaliti pavlinima koji su u Lepoglavi osnovali 1503. prvu hrvatsku gimnaziju, a 1656. godine filozofski fakultet i zatim prvo hrvatsko sveučilište.
Tu su izgrađena raskošna arhitektonska zdanja (župna crkva, samostan) s bogato oslikanim zidovima i opremom (freske, oltari, orgulje, crkveni namještaj) koji su djelomično sačuvani do današnjih dana. Barokne crkve, koje okružuju Lepoglavu, oslikane Rangerovim freskama (Gorica, Lepoglavska Purga, Kamenica, Višnjica) čine s lepoglavskim kulturno-povijesnim kompleksom jedinstvenu cjelinu.
OpširnijeLepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1768. godine. Za vrijeme njihov boravka Lepoglava doživljava puni procvat.
Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman i dr.
Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
