It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
O Zagorju
U sjevernom djelu Hrvatske smjestilo se Hrvatsko zagorje. Krajolik Zagorja bujnog je zelenila koji s pravom i ponosom nosi ime „Zagorje zelene“. Kuda god prolazite odmarate oči na brežuljcima obraslima bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, graba. Zeleni pokrov tijekom jeseni zamijene živopisne šarene jesenske boje toplih tonova.
Zagorsko gorje je čvrsto i stjenovito Na sjeveru se smjestilo Maceljsko i Topličko gorje. S jugoistoka Zagorje čuvaju Zagrebačka gora i Kalničko gorje. Najviša gora je Ivančica i dijeli Zagorje na njegov sjeverni i južni dio. Na zapadu ponosno šumi i teče Sutla državnom granicom. Sutla je stvorila živopisnu sutjesku koja je zaštićeno područje prirode. U središtu sutjeske nalazi se Zelenjak, mjesto u kom je inspiraciju za pisanje himne našao Antun Mihanović. Tu je i spomenik himni. Kad želite cestovnim i željezničkim putovima u Europu, svijet, morate proći Zagorjem, pa se za njega još i kaže da su „sjeverna vrata Hrvatske“.
Obronci brežuljaka obrađeni su marljivim seljačkim rukama. Tu su oranice, livade i plodni vinogradi i voćnjaci. Gotovo na svakom brežuljku ponosno se uzdiže mala klijet u kojoj se može popiti dobra domaća vinska kapljica. Zagorci su stari vinari koji su privrženi vinovoj lozi i njeguju vinske obrede u jesensko i proljetno doba.
Izvori tople i ljekovite vode dali se doprinos bogatstvu Zagorja. Još su drevni Rimljani koji su naseljavali ove krajeve do kraja 4. stoljeća koristili termalne izvore. Danas su to na daleko poznate Krapinske, Tuheljske, Stubičke, Sutinske i Šemničke toplice u koji se odmara i liječi. Zagorje nema prirodnih jezera, pa je zato marljivi Zagorec uredio jame koje su nastale iskopom gline i ispunio ih vodom. Tako su nastala Bedekovčanska jezera kojih ima sedam.
Ljepote krajolika u davna vremena privukle su plemiće da ovdje grade svoje dvorce, kurije i ljetnikovce. Mnogi od njih su uščuvani i obnovljeni kako bi mogli svjedočiti o ljudima i vremenu u kojem su stvoreni. Nekadašnje male kućice građene od drva i blata „mazanke“, a pokrivene slamnatim krovovima „šop“. „Vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja je videti ni“ – riječi su stare u narodu udomaćene zagorske popevke. Danas su takove kuće rijetkost, samo još poneka oronula starinska plava kućica može se naći na nekom brežuljku, ali zato jedini muzej na otvorenom kod nas, Muzej „Staro selo“ Kumrovec brižno čuva svoje starinske kuće i prikazuje život i rad zagorskog seljaka u prošlosti.
Da je Zagorje specifično i bogato prirodnim i kulturnim ljepotama treba se svatko uvjeriti sam. Odlazeći iz Zagorja sigurno će zapjevati: „Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene“.
Izvor: www.potepuh.hr
U sjevernom djelu Hrvatske smjestilo se Hrvatsko zagorje. Krajolik Zagorja bujnog je zelenila koji s pravom i ponosom nosi ime „Zagorje zelene“. Kuda god prolazite odmarate oči na brežuljcima obraslima bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, graba. Zeleni pokrov tijekom jeseni zamijene živopisne šarene jesenske boje toplih tonova.Zagorsko gorje je čvrsto i stjenovito Na sjeveru se smjestilo Maceljsko i Topličko gorje. S jugoistoka Zagorje čuvaju Zagrebačka gora i Kalničko gorje. Najviša gora je Ivančica i dijeli Zagorje na njegov sjeverni i južni dio. Na zapadu ponosno šumi i teče Sutla državnom granicom. Sutla je stvorila živopisnu sutjesku koja je zaštićeno područje prirode. U središtu sutjeske nalazi se Zelenjak, mjesto u kom je inspiraciju za pisanje himne našao Antun Mihanović. Tu je i spomenik himni. Kad želite cestovnim i željezničkim putovima u Europu, svijet, morate proći Zagorjem, pa se za njega još i kaže da su „sjeverna vrata Hrvatske“.Obronci brežuljaka obrađeni su marljivim seljačkim rukama. Tu su oranice, livade i plodni vinogradi i voćnjaci. Gotovo na svakom brežuljku ponosno se uzdiže mala klijet u kojoj se može popiti dobra domaća vinska kapljica. Zagorci su stari vinari koji su privrženi vinovoj lozi i njeguju vinske obrede u jesensko i proljetno doba.Izvori tople i ljekovite vode dali se doprinos bogatstvu Zagorja. Još su drevni Rimljani koji su naseljavali ove krajeve do kraja 4. stoljeća koristili termalne izvore. Danas su to na daleko poznate Krapinske, Tuheljske, Stubičke, Sutinske i Šemničke toplice u koji se odmara i liječi. Zagorje nema prirodnih jezera, pa je zato marljivi Zagorec uredio jame koje su nastale iskopom gline i ispunio ih vodom. Tako su nastala Bedekovčanska jezera kojih ima sedam.Ljepote krajolika u davna vremena privukle su plemiće da ovdje grade svoje dvorce, kurije i ljetnikovce. Mnogi od njih su uščuvani i obnovljeni kako bi mogli svjedočiti o ljudima i vremenu u kojem su stvoreni. Nekadašnje male kućice građene od drva i blata „mazanke“, a pokrivene slamnatim krovovima „šop“. „Vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja je videti ni“ – riječi su stare u narodu udomaćene zagorske popevke. Danas su takove kuće rijetkost, samo još poneka oronula starinska plava kućica može se naći na nekom brežuljku, ali zato jedini muzej na otvorenom kod nas, Muzej „Staro selo“ Kumrovec brižno čuva svoje starinske kuće i prikazuje život i rad zagorskog seljaka u prošlosti.Da je Zagorje specifično i bogato prirodnim i kulturnim ljepotama treba se svatko uvjeriti sam. Odlazeći iz Zagorja sigurno će zapjevati: „Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene“.Izvor: www.potepuh.hr
U sjevernom djelu Hrvatske smjestilo se Hrvatsko zagorje. Krajolik Zagorja bujnog je zelenila koji s pravom i ponosom nosi ime „Zagorje zelene“. Kuda god prolazite odmarate oči na brežuljcima obraslima bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, graba. Zeleni pokrov tijekom jeseni zamijene živopisne šarene jesenske boje toplih tonova.
Zagorsko gorje je čvrsto i stjenovito Na sjeveru se smjestilo Maceljsko i Topličko gorje. S jugoistoka Zagorje čuvaju Zagrebačka gora i Kalničko gorje. Najviša gora je Ivančica i dijeli Zagorje na njegov sjeverni i južni dio. Na zapadu ponosno šumi i teče Sutla državnom granicom. Sutla je stvorila živopisnu sutjesku koja je zaštićeno područje prirode. U središtu sutjeske nalazi se Zelenjak, mjesto u kom je inspiraciju za pisanje himne našao Antun Mihanović. Tu je i spomenik himni. Kad želite cestovnim i željezničkim putovima u Europu, svijet, morate proći Zagorjem, pa se za njega još i kaže da su „sjeverna vrata Hrvatske“.
Obronci brežuljaka obrađeni su marljivim seljačkim rukama. Tu su oranice, livade i plodni vinogradi i voćnjaci. Gotovo na svakom brežuljku ponosno se uzdiže mala klijet u kojoj se može popiti dobra domaća vinska kapljica. Zagorci su stari vinari koji su privrženi vinovoj lozi i njeguju vinske obrede u jesensko i proljetno doba.
Izvori tople i ljekovite vode dali se doprinos bogatstvu Zagorja. Još su drevni Rimljani koji su naseljavali ove krajeve do kraja 4. stoljeća koristili termalne izvore. Danas su to na daleko poznate Krapinske, Tuheljske, Stubičke, Sutinske i Šemničke toplice u koji se odmara i liječi. Zagorje nema prirodnih jezera, pa je zato marljivi Zagorec uredio jame koje su nastale iskopom gline i ispunio ih vodom. Tako su nastala Bedekovčanska jezera kojih ima sedam.
Ljepote krajolika u davna vremena privukle su plemiće da ovdje grade svoje dvorce, kurije i ljetnikovce. Mnogi od njih su uščuvani i obnovljeni kako bi mogli svjedočiti o ljudima i vremenu u kojem su stvoreni. Nekadašnje male kućice građene od drva i blata „mazanke“, a pokrivene slamnatim krovovima „šop“. „Vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja je videti ni“ – riječi su stare u narodu udomaćene zagorske popevke. Danas su takove kuće rijetkost, samo još poneka oronula starinska plava kućica može se naći na nekom brežuljku, ali zato jedini muzej na otvorenom kod nas, Muzej „Staro selo“ Kumrovec brižno čuva svoje starinske kuće i prikazuje život i rad zagorskog seljaka u prošlosti.
Da je Zagorje specifično i bogato prirodnim i kulturnim ljepotama treba se svatko uvjeriti sam. Odlazeći iz Zagorja sigurno će zapjevati: „Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene“.
Izvor: www.potepuh.hr
U sjevernom djelu Hrvatske smjestilo se Hrvatsko zagorje. Krajolik Zagorja bujnog je zelenila koji s pravom i ponosom nosi ime „Zagorje zelene“. Kuda god prolazite odmarate oči na brežuljcima obraslima bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, graba. Zeleni pokrov tijekom jeseni zamijene živopisne šarene jesenske boje toplih tonova.Zagorsko gorje je čvrsto i stjenovito Na sjeveru se smjestilo Maceljsko i Topličko gorje. S jugoistoka Zagorje čuvaju Zagrebačka gora i Kalničko gorje. Najviša gora je Ivančica i dijeli Zagorje na njegov sjeverni i južni dio. Na zapadu ponosno šumi i teče Sutla državnom granicom. Sutla je stvorila živopisnu sutjesku koja je zaštićeno područje prirode. U središtu sutjeske nalazi se Zelenjak, mjesto u kom je inspiraciju za pisanje himne našao Antun Mihanović. Tu je i spomenik himni. Kad želite cestovnim i željezničkim putovima u Europu, svijet, morate proći Zagorjem, pa se za njega još i kaže da su „sjeverna vrata Hrvatske“.Obronci brežuljaka obrađeni su marljivim seljačkim rukama. Tu su oranice, livade i plodni vinogradi i voćnjaci. Gotovo na svakom brežuljku ponosno se uzdiže mala klijet u kojoj se može popiti dobra domaća vinska kapljica. Zagorci su stari vinari koji su privrženi vinovoj lozi i njeguju vinske obrede u jesensko i proljetno doba.Izvori tople i ljekovite vode dali se doprinos bogatstvu Zagorja. Još su drevni Rimljani koji su naseljavali ove krajeve do kraja 4. stoljeća koristili termalne izvore. Danas su to na daleko poznate Krapinske, Tuheljske, Stubičke, Sutinske i Šemničke toplice u koji se odmara i liječi. Zagorje nema prirodnih jezera, pa je zato marljivi Zagorec uredio jame koje su nastale iskopom gline i ispunio ih vodom. Tako su nastala Bedekovčanska jezera kojih ima sedam.Ljepote krajolika u davna vremena privukle su plemiće da ovdje grade svoje dvorce, kurije i ljetnikovce. Mnogi od njih su uščuvani i obnovljeni kako bi mogli svjedočiti o ljudima i vremenu u kojem su stvoreni. Nekadašnje male kućice građene od drva i blata „mazanke“, a pokrivene slamnatim krovovima „šop“. „Vu plavem trnaci mi hiža stoji, od zelenih veja je videti ni“ – riječi su stare u narodu udomaćene zagorske popevke. Danas su takove kuće rijetkost, samo još poneka oronula starinska plava kućica može se naći na nekom brežuljku, ali zato jedini muzej na otvorenom kod nas, Muzej „Staro selo“ Kumrovec brižno čuva svoje starinske kuće i prikazuje život i rad zagorskog seljaka u prošlosti.Da je Zagorje specifično i bogato prirodnim i kulturnim ljepotama treba se svatko uvjeriti sam. Odlazeći iz Zagorja sigurno će zapjevati: „Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene“.Izvor: www.potepuh.hr
