It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Belišće je jedan od sedam gradova Osječko-baranjske županije koji obuhvaća površinu od 68,75 km˛. Sa svojih devet naselja (Belišće, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci i Vinogradci) sjeverozapadni je rubni dio Pridravske nizine Osijeka, kao jedne od regija Istočne Hrvatske. Na zapadu graniči s regijom Slavonske podravine, na sjeveru pretežno riječnim tokom Drave odijeljen je od južne Baranje, a na liniji jugozapad-sjeveroistok ima granicu s područjem grada Valpovo.
Tragovi najranijega ljudskoga života i djelovanja na prostoru grada Belišća potječu iz prapovijesti i antike. Među najstarijim poznatim stanovnicima ovih krajeva bila su ratoborna panonsko-ilirska i keltska plemena u željeznom dobu (1000 g. pr. Krista – početak I. stoljeća). Poslije toga ovdje su duže ili tek u prolazu Rimljani, Goti, Gepidi, Langobardi, Avari, Franci i Bugari, da bi na kraju čitav prostor Slavonije prepustili našim davnim precima – Slavenima, Hrvatima.
Povijest područja grada počinje osnivanjem industrijskoga poduzeća 1884.godine u ovom dijelu istočne Hrvatske koji je bio bogat hrastovim šumama.Mađarski veletrgovac i tvorničar Salamon Heinrich Gutmann te je godine od valpovačkoga vlastelinstva kupio na desetogodišnje korištenje harkanovačko-koškanski kompleks šuma površine 3 796,7 katastarskih jutara. Kao najpogodnije mjesto za gradnju pilane odabrana je neplodna rudina uz desnu obalu Drave Belistje (u katastarskoj općini Bistrinci), kasnije Belište, po čemu je naselje nastalo na tom mjestu i dobilo ime Belišće. Uz pilanu, jednu od najmodernijih toga doba i vjerojatno najveću u Europi za prorez hrastovine, nikle su i prve stambene kuće nekadašnje Gutmannove kolonije. Istodobno se osniva vatrogasno društvo, potom otvara školska učionica i poštansk ured (1886.), podiže se zgrada pučke škole – danas Centar mladih (1890.) i kapelica na groblju (1891.) te gradi električna mreža i vodovod s kanalizacijom.
Tragovi najranijega ljudskoga života i djelovanja na prostoru grada Belišća potječu iz prapovijesti i antike. Među najstarijim poznatim stanovnicima ovih krajeva bila su ratoborna panonsko-ilirska i keltska plemena u željeznom dobu (1000 g. pr. Krista – početak I. stoljeća). Poslije toga ovdje su duže ili tek u prolazu Rimljani, Goti, Gepidi, Langobardi, Avari, Franci i Bugari, da bi na kraju čitav prostor Slavonije prepustili našim davnim precima – Slavenima, Hrvatima.
Povijest područja grada počinje osnivanjem industrijskoga poduzeća 1884.godine u ovom dijelu istočne Hrvatske koji je bio bogat hrastovim šumama.Mađarski veletrgovac i tvorničar Salamon Heinrich Gutmann te je godine od valpovačkoga vlastelinstva kupio na desetogodišnje korištenje harkanovačko-koškanski kompleks šuma površine 3 796,7 katastarskih jutara. Kao najpogodnije mjesto za gradnju pilane odabrana je neplodna rudina uz desnu obalu Drave Belistje (u katastarskoj općini Bistrinci), kasnije Belište, po čemu je naselje nastalo na tom mjestu i dobilo ime Belišće. Uz pilanu, jednu od najmodernijih toga doba i vjerojatno najveću u Europi za prorez hrastovine, nikle su i prve stambene kuće nekadašnje Gutmannove kolonije. Istodobno se osniva vatrogasno društvo, potom otvara školska učionica i poštansk ured (1886.), podiže se zgrada pučke škole – danas Centar mladih (1890.) i kapelica na groblju (1891.) te gradi električna mreža i vodovod s kanalizacijom.
