It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Žumberak i Samoborsko gorje svojom očuvanom prirodom, bogatstvom šuma, livada i pašnjaka, gorskih vrhova i zaravni, izvora i potoka, špilja te arheoloških i sakralnih lokaliteta već desetljećima privlače brojne planinare i izletnike koji traže svoju oazu mira i ljepote. Žumberačka gora najviši je dio unutrašnje Hrvatske (vrh Sveta Gera 1178 m), proteže se smjerom jugozapad – sjeveroistok u dužini od oko 40 km. Najveći dio Žumberka pokriven je tankim slojem tla, koji omogućava obradu zemlje pa u gospodarstvu dominira poljoprivreda, a najveće površine su pod šumama (60%).Najranija dosad poznata kulturna prošlost ovoga kraja seže u starije kameno doba – paleolitik, o čemu svjedoče ostaci logora lovaca na mamute iz Podstražnika. Brojne, na različitim lokalitetima, slučajno pronađene kamene sjekire dokaz su kontinuirane naseljenosti područja tijekom mlađeg kamenog doba (neolitika) i bakrenog doba (eneolitika). Jedino sustavno istraživano pretpovijesno nalazište je Budinjak u središnjem Žumberku, koji je u vrijeme starijeg željeznog doba bio veliko regionalno središte. Zanimljiv je nalaz keltskih srebrnih novčića Samoboraca iz razdoblja mlađeg željeznog doba, nađenih u blizini Okića. Pretpostavlja se da je u blizini Samobora bila i kovnica tog novca. Krajem 1. st. prije Krista područje preuzimaju Rimljani. Najznačajniji rimskodobni lokalitet je nekropola u selu Gornja Vas na Žumberku sa šezdesetak grobova iz ranocarskog perioda.Za provale 1491. Turci su opljačkali čitavu južnu Kranjsku, a osobito žumberačku okolicu, te su tada vjerojatno razrušili grad Žumberak, stari Sichelberg, čije ruševine postoje još i danas kod sela Kekića. Za vrijeme turskih prodora opustošeno područje Žumberka naseljavaju Uskoci u tri velike seobe. Oko 1534. u Žumberku je bilo više od 350 uskočkih kuća i oko 6000 do 7000 žitelja. Prepostavlja se da je ime Žumberak nastalo zamjenom imena Schönberg u Shumberg.Područje Žumberka i Samoborskog gorja zaštićeno je 1999. godine u kategoriji Parka prirode. Rezervat šumske vegetacije Japetić, zaštićen je 1975. godine, ističe se dobro sačuvanom starom bukovom šumom te bogatom planinskom florom koja prekriva gorske livade. Bogatstvo su i izvori pitke vode.
Vrh Japetić, 879 m, najviši je vrh Samoborskog gorja.
Cerinski vir, najveći i najslikovitiji slap Samoborskog gorja, nalazi se u uskoj dolini Javoračkog potoka.
Dolina potoka Slapnice, zaštićena 1964. godine. U kanjonu Slapnice ističe se slap Brisalo visine 60 m te slap Vranjak visok 50 m.
Park šuma Okić grad, zaštićen je 1970. godine.
Poučna staza Otruševec, prva poučna staza u Hrvatskoj u mjestu Otruševec, prva i posljednja točka nalaze se u neposrednoj blizini restorana „Kod špilje“.
Grgosova špilja, nalazi se na početku sela Otruševec. Špilja ima dvije dvorane, a visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 m. Špilja je dugačka oko 30 m i bogata je sigama.
Vilinske jame, sustav malih špilja smješten iznad toka Breganice kod Tušina.
Mlinovi, na nekim vodotocima na području Parka prirode nalaze se mlinovi. Nekada ih je bilo više od 180, a danas ih je tek nekoliko očuvanih i u funkciji.
Veliki gorski plavac, ugrožena vrsta leptira
Crni daždevnjak, zaštićena životinjska vrsta
Vrh Japetić, 879 m, najviši je vrh Samoborskog gorja.
Cerinski vir, najveći i najslikovitiji slap Samoborskog gorja, nalazi se u uskoj dolini Javoračkog potoka.
Dolina potoka Slapnice, zaštićena 1964. godine. U kanjonu Slapnice ističe se slap Brisalo visine 60 m te slap Vranjak visok 50 m.
Park šuma Okić grad, zaštićen je 1970. godine.
Poučna staza Otruševec, prva poučna staza u Hrvatskoj u mjestu Otruševec, prva i posljednja točka nalaze se u neposrednoj blizini restorana „Kod špilje“.
Grgosova špilja, nalazi se na početku sela Otruševec. Špilja ima dvije dvorane, a visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 m. Špilja je dugačka oko 30 m i bogata je sigama.
Vilinske jame, sustav malih špilja smješten iznad toka Breganice kod Tušina.
Mlinovi, na nekim vodotocima na području Parka prirode nalaze se mlinovi. Nekada ih je bilo više od 180, a danas ih je tek nekoliko očuvanih i u funkciji.
Veliki gorski plavac, ugrožena vrsta leptira
Crni daždevnjak, zaštićena životinjska vrsta
