Naziv Malinska potječe iz 15. stoljeća kad je u njoj izgrađen mlin po kojem je dobila ime. Malinska je nekada bila glavna otočna luka za izvoz drva kao i omiljena turistička destinacija bečke aristokracije dok je danas poznato europsko ljetovalište.
Godine 1866. je upravo u njezinoj luci jedan parobrod po prvi puta pristao na otok Krk što predstavlja početak razvoja Malinske iz luke za izvoz drva u odredište u kojem mondeni svijet otkriva potencijal klimatskoga lječilišta. Posjetitelji Malinske, oduševljeni njezinom ljepotom, često ju nazivaju “biserom Kvarnerskih otoka”.
Prvi posjetioci Malinske bili su austrijski i mađarski aristokrati koji su od 1880. godine, u zimskim mjesecima, dolazili u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Šumski predjeli u okolici Malinske bili su odmorište divljači tijekom njihovog seljenja iz sjevernih krajeva Europe u toplije krajeve Afrike i natrag.
1885. godine sudionik jedne lovačke ekspedicije bio je i austrijski prestolonasljednik Rudolf Habsburški. Zahvaljujući njegovoj oduševljenosti Malinskom, u godinama nakon toga broj posjetitelja Malinske se povećao.
Priznati geolog bečkoga Sveučilišta, poznatijega kao Bečka univerza, dr. L. Waagen, 1905. godine naziva Malinsku biserom Kvarnerskih otoka te joj predviđa budućnost lječilišta i kupališta.
Naziv Malinska potječe iz 15. stoljeća kad je u njoj izgrađen mlin po kojem je dobila ime. Malinska je nekada bila glavna otočna luka za izvoz drva kao i omiljena turistička destinacija bečke aristokracije dok je danas poznato europsko ljetovalište.
Godine 1866. je upravo u njezinoj luci jedan parobrod po prvi puta pristao na otok Krk što predstavlja početak razvoja Malinske iz luke za izvoz drva u odredište u kojem mondeni svijet otkriva potencijal klimatskoga lječilišta. Posjetitelji Malinske, oduševljeni njezinom ljepotom, često ju nazivaju “biserom Kvarnerskih otoka”.
Prvi posjetioci Malinske bili su austrijski i mađarski aristokrati koji su od 1880. godine, u zimskim mjesecima, dolazili u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Šumski predjeli u okolici Malinske bili su odmorište divljači tijekom njihovog seljenja iz sjevernih krajeva Europe u toplije krajeve Afrike i natrag.
1885. godine sudionik jedne lovačke ekspedicije bio je i austrijski prestolonasljednik Rudolf Habsburški. Zahvaljujući njegovoj oduševljenosti Malinskom, u godinama nakon toga broj posjetitelja Malinske se povećao.
Priznati geolog bečkoga Sveučilišta, poznatijega kao Bečka univerza, dr. L. Waagen, 1905. godine naziva Malinsku biserom Kvarnerskih otoka te joj predviđa budućnost lječilišta i kupališta.
Godine 1866. je upravo u njezinoj luci jedan parobrod po prvi puta pristao na otok Krk što predstavlja početak razvoja Malinske iz luke za izvoz drva u odredište u kojem mondeni svijet otkriva potencijal klimatskoga lječilišta. Posjetitelji Malinske, oduševljeni njezinom ljepotom, često ju nazivaju “biserom Kvarnerskih otoka”.
Prvi posjetioci Malinske bili su austrijski i mađarski aristokrati koji su od 1880. godine, u zimskim mjesecima, dolazili u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Šumski predjeli u okolici Malinske bili su odmorište divljači tijekom njihovog seljenja iz sjevernih krajeva Europe u toplije krajeve Afrike i natrag.
1885. godine sudionik jedne lovačke ekspedicije bio je i austrijski prestolonasljednik Rudolf Habsburški. Zahvaljujući njegovoj oduševljenosti Malinskom, u godinama nakon toga broj posjetitelja Malinske se povećao.
Priznati geolog bečkoga Sveučilišta, poznatijega kao Bečka univerza, dr. L. Waagen, 1905. godine naziva Malinsku biserom Kvarnerskih otoka te joj predviđa budućnost lječilišta i kupališta.
Naziv Malinska potječe iz 15. stoljeća kad je u njoj izgrađen mlin po kojem je dobila ime. Malinska je nekada bila glavna otočna luka za izvoz drva kao i omiljena turistička destinacija bečke aristokracije dok je danas poznato europsko ljetovalište.
Godine 1866. je upravo u njezinoj luci jedan parobrod po prvi puta pristao na otok Krk što predstavlja početak razvoja Malinske iz luke za izvoz drva u odredište u kojem mondeni svijet otkriva potencijal klimatskoga lječilišta. Posjetitelji Malinske, oduševljeni njezinom ljepotom, često ju nazivaju “biserom Kvarnerskih otoka”.
Prvi posjetioci Malinske bili su austrijski i mađarski aristokrati koji su od 1880. godine, u zimskim mjesecima, dolazili u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Šumski predjeli u okolici Malinske bili su odmorište divljači tijekom njihovog seljenja iz sjevernih krajeva Europe u toplije krajeve Afrike i natrag.
1885. godine sudionik jedne lovačke ekspedicije bio je i austrijski prestolonasljednik Rudolf Habsburški. Zahvaljujući njegovoj oduševljenosti Malinskom, u godinama nakon toga broj posjetitelja Malinske se povećao.
Priznati geolog bečkoga Sveučilišta, poznatijega kao Bečka univerza, dr. L. Waagen, 1905. godine naziva Malinsku biserom Kvarnerskih otoka te joj predviđa budućnost lječilišta i kupališta.
