Grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, spada među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Već u samom nazivu grada KRK naziremo tragove predromanske, ilirske civilizacije koja je grad i otok Krk nazivala K(u)R(y)K(ta), tj. Kuryeta.
Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima.
Ranom pojavom kršćanstva na obalnom prostoru grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.
Temeljitom pregradnjom ovog bazikalnog objekta u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu. U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljena u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.
Grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, spada među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Već u samom nazivu grada KRK naziremo tragove predromanske, ilirske civilizacije koja je grad i otok Krk nazivala K(u)R(y)K(ta), tj. Kuryeta. Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima.
Ranom pojavom kršćanstva na obalnom prostoru grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.Temeljitom pregradnjom ovog bazikalnog objekta u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu.
U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljena u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.
Frankopani
Rod velikaške obitelji Frankopana vuče podrijetlo od krčkih knezova, a u dokumentima se spominje od XII. stoljeća. Pod imenom Frankopana povijest ih bilježi od 1430. godine. Grad Krk vrlo pomno čuva tradiciju ove plemenitaške obitelji koja se uz obitelj Zrinskih ponosno naziva magnatima hrvatske kulture i povijesti. Bili su velikani na gospodarskom i političkom polju, u vječitoj borbi za samosvojnost Hrvatske. U tom su nastojanju i stradali, u tom je nastojanju zatrt njihov rod: 30. travnja 1671. u 9 sati ujutro pred gradskom oružarnicom u Bečkom Novom Mestu kažnjeni su smrtnom kaznom. Uz posebne pogrebne svečanosti njihovi su posmrtni ostaci 30. travnja 1919. preneseni u grobnicu iza glavnog oltara zagrebačke katedrale. Tamo, uz hodočašće i poštovanje cijelog hrvatskog naroda, leže još i danas.
Krk je bio jedan od strateških frankopanskih gradova koji i danas baštini vrlo dobro uščuvani frankopanski kaštel na trgu Kamplin – idealnu prirodnu scenu i kulisu ljetnih kulturnih priredaba te knežev dvor – krčku rezidenciju ove obitelji. Vrijedi posjetiti obiteljsku kapelu u katedrali – lijep primjer gotičkoga stila. Pored ove materijalne baštine, Krk nastoji sačuvati uspomenu na Frankopane oživljavajući duh njihova vremena putem raznih manifestacija koje grad ponesu natrag u srednjovjekovlje, natrag u renesansu pa njime nečujno prolaze kostimirani knez i kneginja, pučani, paževi, strijelci…
Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima.
Ranom pojavom kršćanstva na obalnom prostoru grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.
Temeljitom pregradnjom ovog bazikalnog objekta u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu. U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljena u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.
Grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, spada među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Već u samom nazivu grada KRK naziremo tragove predromanske, ilirske civilizacije koja je grad i otok Krk nazivala K(u)R(y)K(ta), tj. Kuryeta. Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima.
Ranom pojavom kršćanstva na obalnom prostoru grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.Temeljitom pregradnjom ovog bazikalnog objekta u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu.
U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljena u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.
Frankopani
Rod velikaške obitelji Frankopana vuče podrijetlo od krčkih knezova, a u dokumentima se spominje od XII. stoljeća. Pod imenom Frankopana povijest ih bilježi od 1430. godine. Grad Krk vrlo pomno čuva tradiciju ove plemenitaške obitelji koja se uz obitelj Zrinskih ponosno naziva magnatima hrvatske kulture i povijesti. Bili su velikani na gospodarskom i političkom polju, u vječitoj borbi za samosvojnost Hrvatske. U tom su nastojanju i stradali, u tom je nastojanju zatrt njihov rod: 30. travnja 1671. u 9 sati ujutro pred gradskom oružarnicom u Bečkom Novom Mestu kažnjeni su smrtnom kaznom. Uz posebne pogrebne svečanosti njihovi su posmrtni ostaci 30. travnja 1919. preneseni u grobnicu iza glavnog oltara zagrebačke katedrale. Tamo, uz hodočašće i poštovanje cijelog hrvatskog naroda, leže još i danas.
Krk je bio jedan od strateških frankopanskih gradova koji i danas baštini vrlo dobro uščuvani frankopanski kaštel na trgu Kamplin – idealnu prirodnu scenu i kulisu ljetnih kulturnih priredaba te knežev dvor – krčku rezidenciju ove obitelji. Vrijedi posjetiti obiteljsku kapelu u katedrali – lijep primjer gotičkoga stila. Pored ove materijalne baštine, Krk nastoji sačuvati uspomenu na Frankopane oživljavajući duh njihova vremena putem raznih manifestacija koje grad ponesu natrag u srednjovjekovlje, natrag u renesansu pa njime nečujno prolaze kostimirani knez i kneginja, pučani, paževi, strijelci…
