It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Grad Otok je smješten u zapadnom Srijemu.
Otok se spominje već u 13. st. kao Ottok (u kasnijim dokumentima: Ocak, Athak, Otock), a spominje se i između 1333. i 1335. kada je papin legat pohodio ovo selo tri puta i u toj župi dobio je osrednju svotu.U daljnjem razvitku tog velikog sela steklo je trgovački značaj koji se održao i nastavio razvijati sve više do dolaska Turaka . Otokom u to vrijeme vladaju mađarski plemići Gut-Keledi(iz ove obitelji potječu i dva slavonska bana). Otok se također spominje 1428. godine kao possesion Athak koji je bio u posjedu feudalne obitelji Alašana. Otok je dobio ime najvjerojatnije po tome što je u to vrijeme poplava sa svih strana bio okruđen vodama, a po nekima dobio je ime jer je bio okružen šumom.
Franz Stefan Engel je dao i prvi poznati opis mjesta:Otok leži u ravnici: obuhvaća 151 kuću od pletera, od kojih 110 pokriveno slamom, 13 trskom, a 28 šindrom. Ima časnički kvartir, župnikovu kuću i školu od pletera sa krovom od šindre.Zatim se ovdje nalaze jedna trošna kapela, konjušnica za pastuve, šupa za egzercir i seoska stražara. Između Otoka i sela Bošnjaci, na drumu, vidi se rimski šanac sa dvostrukim rovovima.U Otoku sokaci su uređeni pod konac.S reorganizacijom Vojne krajine njegovi stanovnici nalazili su se u sklopu različitih satnija. Pred ukinuće Vojne krajine Otok se nalazi u sklopu 10. kumpanije (satnije) sa sjedištem u Nijemcima, koja je bila u sklopu 7. regimente ili pukovnije sa sjedištem u Vinkovcima. Osnovni je obiteljski i društveni oblik organiziranosti bila kućna zadruga. Sastojala se od članova istog roda (Šajnović, Trbljanić, Balić, Lombarović(raspala se 1885.), Matičić ( raspala se 1884.), Matiašević(raspala se 1885.)…) po nekoliko obitelji. Broj zadrugara ovisio je o brojnosti pojedinih porodica. Otočani 1772. godine dobivaju trivijalnu školu, a zbog izvoza velikih količina drvne mase 1886. Otok dobiva prugu i tad je dobio i brzojavni ured.Otok 1953 dobio električnu struju,pojavili su se mlinovi na električni pogon.
Otok se spominje već u 13. st. kao Ottok (u kasnijim dokumentima: Ocak, Athak, Otock), a spominje se i između 1333. i 1335. kada je papin legat pohodio ovo selo tri puta i u toj župi dobio je osrednju svotu.U daljnjem razvitku tog velikog sela steklo je trgovački značaj koji se održao i nastavio razvijati sve više do dolaska Turaka . Otokom u to vrijeme vladaju mađarski plemići Gut-Keledi(iz ove obitelji potječu i dva slavonska bana). Otok se također spominje 1428. godine kao possesion Athak koji je bio u posjedu feudalne obitelji Alašana. Otok je dobio ime najvjerojatnije po tome što je u to vrijeme poplava sa svih strana bio okruđen vodama, a po nekima dobio je ime jer je bio okružen šumom.
Franz Stefan Engel je dao i prvi poznati opis mjesta:Otok leži u ravnici: obuhvaća 151 kuću od pletera, od kojih 110 pokriveno slamom, 13 trskom, a 28 šindrom. Ima časnički kvartir, župnikovu kuću i školu od pletera sa krovom od šindre.Zatim se ovdje nalaze jedna trošna kapela, konjušnica za pastuve, šupa za egzercir i seoska stražara. Između Otoka i sela Bošnjaci, na drumu, vidi se rimski šanac sa dvostrukim rovovima.U Otoku sokaci su uređeni pod konac.S reorganizacijom Vojne krajine njegovi stanovnici nalazili su se u sklopu različitih satnija. Pred ukinuće Vojne krajine Otok se nalazi u sklopu 10. kumpanije (satnije) sa sjedištem u Nijemcima, koja je bila u sklopu 7. regimente ili pukovnije sa sjedištem u Vinkovcima. Osnovni je obiteljski i društveni oblik organiziranosti bila kućna zadruga. Sastojala se od članova istog roda (Šajnović, Trbljanić, Balić, Lombarović(raspala se 1885.), Matičić ( raspala se 1884.), Matiašević(raspala se 1885.)…) po nekoliko obitelji. Broj zadrugara ovisio je o brojnosti pojedinih porodica. Otočani 1772. godine dobivaju trivijalnu školu, a zbog izvoza velikih količina drvne mase 1886. Otok dobiva prugu i tad je dobio i brzojavni ured.Otok 1953 dobio električnu struju,pojavili su se mlinovi na električni pogon.
