Crikvenička amfora

Novi su tip amfore hrvatski arheolozi već okrstili „crikveničkim“, a to jedinstveno otkriće ovih se dana predstavlja i međunarodnoj stručnoj javnosti.  Crikvenička amfora je  osobita  – tipologija vodi do novih otkrića – saznanja o razvoju lokalne proizvodnje i smjera trgovačkih ruta u Jadranskome moru, a možda i šire. Istraživanja u Crikvenici vodila je Goranka Lipovac Vrkljan iz Instituta za arheologiju  u Zagrebu: „Radi se o amfori s kraja Republike, odnosno početka Rimskog carstva, dakle to je razdoblje oko 1. stoljeća prije i poslije Krista. To je tip amfore s ravnim dnom, koja je jedinstvena jer je doista izrađivana u radionici Seksta Metilija Maksima, vlasnika crikveničke radionice. Njezina se posebnost očituje i u nekim detaljima: ona ima kao i sve amfore toga tipa specifično ravno dno, ali vrat, grlo i ručke odudaraju od do sada poznatoga tipa koji se proizvodio u sjevernoj Italiji.“ Izvornost amfore potvrđena je i kemijskim  i mineraloškim analizama: „Te analize pokazale su nam da je s 99,8 posto točnosti, ova amfora proizvedena iz domaće crikveničke gline, što je nama bio dodatni dokaz o njezinoj izvornosti. Tipologiju smo uočili odmah, ali je trebalo i egzaktno to dokazati. To je prvi put da uspijevamo pokazati da se na prostoru rimske provincije Dalmacije, točnije na prostoru Liburnije, vrlo rano, početkom romanizacije već vršila i proizvodnja lokalnih predmeta.“ No, otkriće Crikveničke amfore tek je početak prikupljanja arheološkoga blaga s lokaliteta drevne radionice – geofizička istraživanja pokazala su da se pod slojevima gline nalaze još i skladišta te cijela rimska luka s trgovištem, tako da možemo očekivati otkrića novih artefakata, koji bi također mogli dobiti odrednicu „crikvenički“. Što se amfore tiče – kada sva istraživanja na njoj završe, njezino bi konačno odredište trebalo biti Muzej grada Crikvenice, gdje će zasigurno biti izložena na počasnom mjestu.