Bela crkva

Pavlinski samostan je osnovan u drugoj polovici 13. stoljeća, prvi put se spominje u pisanoj ispravi 1295. g.Prema nekim izvorima tada je izgrađena samostanska kuća i crkva. Tokom slijedeća dva stoljeća pavlini stječu brojne posjede, te grade novu crkvu i samostanske objekte zaštićene zidom i kulama. Središnje mjesto je zauzimala crkva posvećena blaženoj Djevici Mariji.Arhiv Hrvatske ima u svom posjedu građu pavlinskih samostana iz Hrvatske koja se sastoji od 1397 srednjovjekovna dokumenta, a od toga najviše, 544 je iz ovog samostana. Ti dokumenti otkrivaju dragocjene podatke o povijesti Moslavine. Pavlini su imali širok dijapazon djelatnosti, obogaćujući krajeve u kojima su boravili gospodarskim inovacijama. Na vrhuncu svoje moći samostan doživljava svoj kraj. Zbog stalnih upada Turaka u ove krajeve pavlini su napustili samostan i otišli u Lepoglavu . Sa sobom su odnijeli svoju arhivu i dragocjenosti. U drugoj polovici 16. stoljeća pao je u ruke Turaka. Nakon toga je prepušten propadanju i nije više nikad obnavljan.Nalazi se na povišenom platou sa sve četiri strane okružen potokom i opkopom. Nizvodno uz potok na planinarskom putu prema jezeru Mikleuška nalaze se ostaci ribnjaka. Ostaci pavlinskog samostana blažene Djevice Marije – Bela Crkva nalaze se uz potok Crkveni jarak. Tijekom vremena porušeni su svi samostanski objekti. Trenutno se vrše iskapanja i konzerviranja na lokalitetu. Do Bele Crkve se može doći planinarskim stazama od Humke, Visa i od jezera Mikleuška.