Maškare Kastav (Pust va Kastve) 2014

Vrijeme od blagdana sv. Antona (Antonje) do Pepelnice (Čiste srede) vrijeme je maškara. U čitavoj je Kastavštini, a i na gotovo cijelome sjevernojadranskom prostoru, sačuvana tradicija zvončara. Korijeni ovoga običaja sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima ljudi obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivajući proljeće. U Kastvu poklade (pust, maškare, karneval…) počinju na Antonju 17. siječnja. Puhanjem se u Antonjski rog najavljuju pusne nemotarije (pokladne ludosti), a na središnjem se gradskomu trgu okupljaju članovi svih kastavskih pusneh kumpanij (maškaranih družina) iz Rubeša, Jurčića, Spinčića i Trinajstića i predstavljaju svoj pokladni program, te Pusta (slamnatu lutku), kojega će uz prigodan program osuditi i spaliti na Pepelnicu. Među maškarama se svake godine bira pusni gradonačelnik koji za trajanja karnevala preuzima ključeve Grada i svu vlast. Grad Kastav jedini ima Pusni statut po kojemu se na dan početka pusta dodjeljuje Zlatna broskva (broskva, kelj – biljka iz porodice kupusa, česta u vrtovima i na jelovniku Kastavaca), specijalna diploma najboljoj maškari u prošloj godini. Tijekom trajanja karnevala u Kastvu se priređuju maškarani tanci (plesovi pod maskama), balinjerada (natjecanje u kreiranju originalnoga prijevoznoga sredstva na kotačićima, balinjerama), dočekuju se zvončari… Na Pepelnicu, zadnjega dana karnevala, spaljuje se Pust, tradicionalni krivac za sve prošlogodišnje nevolje. Obrazloženje se njegove presude naziva pusna napoved (pokladna, karnevalska kronika).