Zbirka Baltazara Bogišića

Zbirka je utemeljena 1909. godine, a u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluje od 1955. godine. Baltazar Bogišić (Cavtat, 1834 – Rijeka, 1908.), pravnik i znanstvenik europskog ugleda, kozmopolit, od 1875. stalno nastanjen u Parizu. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od njezina osnutka 1867. godine, član niza drugih akademija i znanstvenih društava, te nositelj nekoliko visokih europskih odličja.U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe. Posebno se ističe zbirka stare grafike (8.185 listova hrvatske i najšire europske provenijencije od 16. do kraja19. stoljeća) jedna od tri najveće u Hrvatskoj, te znalački sabrana numizmatička kolekcija (2.700 primjeraka). Bogišićeva knjižnica, zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja ide u red najdragocjenjih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj (oko 15.000 naslova knjiga i brošura, 66 inkunabula, 164 rukopisa). Jedinstvenu znanstvenu i kulturnu vrijednost ima i bogata arhivska građa koju je Bogišić prikupio, te njegova začudno velika osobna prepiska (10.092 pisma, 1.481 korespodent). Knežev dvor sjedište je Bogišićeve zbirke od 1958. godine.Zbog loših uvjeta u prizemnim prostorijama i predstojećih završnih radova na rekonstrukcijigraditeljskog kompleksa, moguće je razgledati izložbu “Raznolikosti Bogišićeve ostavštine”, u koju je uvršten samo jedan dio rijetkih predmeta (slike, grafike, fotografije, mobilijar, posuđe, etnografskipredmeti, knjige, rukopisi, dokumenti i drugo).