Varaždinske palače

Palača Drašković – Izgrađena u rokoko stilu, od 1756. u njoj boravi hrvatski ban Franjo Nadasdy koji je Varaždin izabrao za svoje sjedište. Time ga je učinio glavnim gradom tada Banske Hrvatske koji je i ostao sve do velikog požara 1776. godine.
Palača Erdödy – Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe ‘Kapucinske vojarne’, a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.
Palača Herczer – U stilu ranog klasicizma ova palača izgrađena je 1795. na poticaj Franje Herczera čiji se grb nalazi nad kamenim portalom glavnog ulaza. Danas se u palači nalazi Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin, a u planu je otvorenje Povijesne i Arheološke zbirke.
Hrvatsko narodno kazalište – Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Hermanna Gottlieba Helmera 1873. godine. Premda je varaždinska kazališna tradicija vrlo duga i seže u prvu polovicu 17. stoljeća, stalno gradsko kazalište djeluje od 1915. kao dramsko i glazbeno-scensko kazalište. Među umjetnicima koji su nastupali na ‘varaždinskim daskama’ su Zvonimir Rogoz, Ančica Mitrović, Ivo Serdar, Martin Sagner, Ljubomir Kerekeš i drugi.
Palača Keglević – Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.
Palača Nitzky – Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.
Palača Oršić – Monumentalna ranoklasicistička zgrada podignuta 1805. za grofa Aleksandra Erdödyja, krajem 19. stoljeća kupila je obitelj Oršić. Pročelje palače krasi lijep kameni portal u stilu klasicizma. Danas predstavlja reprezentativni galerijski prostor.
Palača Patačić – Smatra se jednom od najljepših rokoko palača u gradu. Današnji izgled dobila je 1764. pregradnjom starije kuće. Nekoć je bila dom grofa Franje Patačića i kao takva središte društvenog života Varaždina. Od njenih dijelova najviše se ističe kutni erker te bogato ukrašen rokoko portal.
Palača Patačić (Franjevački Trg) – Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je bila u vlasništvu nekoliko trgovaca, a od 1764. njen novi vlasnik je obitelj Patačić čije ime nosi i danas. Franjo Patačić dao ju je preurediti u barokno – rokoko stilu.
Palača Patačić – Puttar – U drugoj polovici 18. stoljeća tri zgrade preuređene su u jednu novu jednokatnu kasnobaroknu zgradu. Na istočnom pročelju ističe se kameni portal bogate dekoracije.
Palača Prassinsky – Sermage – U toku 17. stoljeća vlasnik ove palače bila je obitelj Praszinsky, a kasnije Sermage. Svoj današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća, a u njoj se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza.
Palača Tomassi – Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.
Palača Varaždinske županije – Zagrada je podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća, a izgrađena je za potrebe Varaždinske županije te je arhitektonsko djelo domaćeg graditelja Jakoba Erbera. Stradala je u velikom požaru 1776., a obnovom pod utjecajem klasicizma dobiva svoj današnji izgled.
Palača Zagrebačkog Kaptola – Kao jednokatnica ova zgrada izgrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu. Na prvom katu zgrade nalazi se dvorana čiji strop ima bogate stucco dekoracije.
Palača Zakmardy – Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.

Palača Drašković – Izgrađena u rokoko stilu, od 1756. u njoj boravi hrvatski ban Franjo Nadasdy koji je Varaždin izabrao za svoje sjedište. Time ga je učinio glavnim gradom tada Banske Hrvatske koji je i ostao sve do velikog požara 1776. godine.
Palača Erdödy – Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe ‘Kapucinske vojarne’, a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.
Palača Herczer – U stilu ranog klasicizma ova palača izgrađena je 1795. na poticaj Franje Herczera čiji se grb nalazi nad kamenim portalom glavnog ulaza. Danas se u palači nalazi Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin, a u planu je otvorenje Povijesne i Arheološke zbirke.
Palača Keglević – Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.
Palača Nitzky – Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.
Palača Oršić – Monumentalna ranoklasicistička zgrada podignuta 1805. za grofa Aleksandra Erdödyja, krajem 19. stoljeća kupila je obitelj Oršić. Pročelje palače krasi lijep kameni portal u stilu klasicizma. Danas predstavlja reprezentativni galerijski prostor.
Palača Patačić – Smatra se jednom od najljepših rokoko palača u gradu. Današnji izgled dobila je 1764. pregradnjom starije kuće. Nekoć je bila dom grofa Franje Patačića i kao takva središte društvenog života Varaždina. Od njenih dijelova najviše se ističe kutni erker te bogato ukrašen rokoko portal.
Palača Patačić (Franjevački Trg) – Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je bila u vlasništvu nekoliko trgovaca, a od 1764. njen novi vlasnik je obitelj Patačić čije ime nosi i danas. Franjo Patačić dao ju je preurediti u barokno – rokoko stilu.
Palača Patačić – Puttar – U drugoj polovici 18. stoljeća tri zgrade preuređene su u jednu novu jednokatnu kasnobaroknu zgradu. Na istočnom pročelju ističe se kameni portal bogate dekoracije.
Palača Prassinsky – Sermage – U toku 17. stoljeća vlasnik ove palače bila je obitelj Praszinsky, a kasnije Sermage. Svoj današnji oblik dobila je polovicom 18. stoljeća, a u njoj se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza.
Palača Tomassi – Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.
Palača Varaždinske županije – Zagrada je podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća, a izgrađena je za potrebe Varaždinske županije te je arhitektonsko djelo domaćeg graditelja Jakoba Erbera. Stradala je u velikom požaru 1776., a obnovom pod utjecajem klasicizma dobiva svoj današnji izgled.
Palača Zagrebačkog Kaptola – Kao jednokatnica ova zgrada izgrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu. Na prvom katu zgrade nalazi se dvorana čiji strop ima bogate stucco dekoracije.
Palača Zakmardy – Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.