Regija:
Vrsta:
Najbliži grad:
Mjesto:
Ključne riječi:
Stari grad Krapina
Krapinska srednjovjekovna utvrda – grad, sagraðena je na brežuljku ispod kojeg se razvilo naselje Krapina. Od cjelokupnog kompleksa utvrde danas je očuvan dvokatni stari objekt, pregraðen u 19. st., koji dominira nad mjestom. Utvrda Krapina sagraðena je kao središnja točka obrane granice prema Sutli. U početku to bijaše kraljevski posjed Arpadovića i Anžuvinaca i centar zagorske županije, a zatim postaje višestoljetno sjedište hrvatskih banova, da bi na prijelazu 16. na 17. st. bio mjesto održavanja pet hrvatskih sabora. U razdoblju od 14. do 19. st. mijenjaju se vlasnici krapinskog grada; nakon grofova Celjskih, Krapina je u vlasništvu hrvatskog bana Ivana Vitovca. Kako su se njegovi nasljednici odmetnuli od kralja Matije Korvina on im oduzima posjede meðu kojima je i Krapina, te ih daruje svome sinu Ivanu Korvinu Korvinova udovica Beatrice Frankopan udaje se za Jurja Bradenburškog koji je zbog svoje rastrošnosti morao rasprodati imanja po Zagorju. Krapinu kupuje jajački ban Petar Kegleviæ i prodaje Mihajlu Jambrekoviću. Ženidbenim vezama Krapina dolazi u posjed Luke Sekelja, tadašnjeg vrhovnog zapovjednika Hrvatske i Slavonske krajine..Ponovno grad kupuju Keglevići, ali uskoro kralj Rudolf II daruje dio grada Ivanu Draskoviæu. Za njegovog banovanja, ovdje se održalo pet hrvatskih sabora, gdje su najznamenitiji hrvatski uglednici vijeæali i donosili odluke o organizaciji obrane zemlje od Turaka. Tijekom 18. st. grad se više ne održava, a nasljedstvom ga dobiva obitelj Lichtenberg.
Krapinska srednjovjekovna utvrda – grad, sagraðena je na brežuljku ispod kojeg se razvilo naselje Krapina. Od cjelokupnog kompleksa utvrde danas je očuvan dvokatni stari objekt, pregraðen u 19. st., koji dominira nad mjestom. Utvrda Krapina sagraðena je kao središnja točka obrane granice prema Sutli. U početku to bijaše kraljevski posjed Arpadovića i Anžuvinaca i centar zagorske županije, a zatim postaje višestoljetno sjedište hrvatskih banova, da bi na prijelazu 16. na 17. st. bio mjesto održavanja pet hrvatskih sabora. U razdoblju od 14. do 19. st. mijenjaju se vlasnici krapinskog grada; nakon grofova Celjskih, Krapina je u vlasništvu hrvatskog bana Ivana Vitovca. Kako su se njegovi nasljednici odmetnuli od kralja Matije Korvina on im oduzima posjede meðu kojima je i Krapina, te ih daruje svome sinu Ivanu Korvinu Korvinova udovica Beatrice Frankopan udaje se za Jurja Bradenburškog koji je zbog svoje rastrošnosti morao rasprodati imanja po Zagorju. Krapinu kupuje jajački ban Petar Kegleviæ i prodaje Mihajlu Jambrekoviću. Ženidbenim vezama Krapina dolazi u posjed Luke Sekelja, tadašnjeg vrhovnog zapovjednika Hrvatske i Slavonske krajine..Ponovno grad kupuju Keglevići, ali uskoro kralj Rudolf II daruje dio grada Ivanu Draskoviæu. Za njegovog banovanja, ovdje se održalo pet hrvatskih sabora, gdje su najznamenitiji hrvatski uglednici vijeæali i donosili odluke o organizaciji obrane zemlje od Turaka. Tijekom 18. st. grad se više ne održava, a nasljedstvom ga dobiva obitelj Lichtenberg.
