Sakralna baština

Za crkvu sv. Roka iz 16. stoljeća može se reći da je glavni simbol i srce Bibinja. Smještena je na južnom prikrajku poluotoka, tik do negdašnjih zidina, muraja. U narodu i dan danas živi predaja o tome da su stari Bibinjci podigli crkvu sv. Roku zato što ih je očuvao od pošasti kuge. Zanimljivost: tlocrt rasporeda grobnih mjesta plemena u crkvi sv. Roka (iz “Bibinjski korijeni”, I. Sindija).

U podnožju brda Sasavca napravljeno je novo, veliko groblje. Tu je 1995. godine izgrađena crkva Svih svetih i odmah je postavljeno zvono s tekstom: “Svi sveci i svetice Božje molite za nas!” i “Dar bibinjskih vjernika.” U apsidi crkve postavljen je kameni oltar koji s prednje strane ima križ u obliku hrvatskog pletera.

Početkom 15. stoljeća 90-ak stanovnika su imali svoj dom na bibinjskom poluotočiću. U središtu su podigli jednostavnu crkvicu, a oko nje im je bilo groblje. Godine 1995. crkvica rođenja sv. Ivana Krstitelja u cijelosti je obnovljena i sada nam predstavlja svoju sakralnu zbirku.

Crkva uznesenja blažene djevice Marije je nakon dva pokušaja, 1940. i 1966., konačno ipak sagrađena 1985. Već godine 1988. Bibinjci kupuju 5 zvona za novu crkvu. Najveće je posvećeno BDM, drugo sv. Roku, treće sv. Petru, četvrto sv. Ivanu Krstitelju, a peto sv. Leopoldu Mandiću.

Crkvica Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Punti jednobrodna je romanička crkva s polukružnom apsidom. Sagradili su je benediktinci Rogovske opatije iz Biograda u 12. stoljeću, a Bibinjci obnovili 1990. godine.