Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je katedrala sve do 1828. godine kada ju je dokinula Rapska biskupija. Nedavno pronađeni dijelovi arhitektonskog ukrasa, ostataka kristionice u neposrednoj blizini i podnih mozaika pod svetištem, ukazuju na njezino ranokršćansko vrijeme nastanka tijekom IV. i V. stoljeća. Ranokršćanske osobitosti sačuvane su i u samoj trobrodnoj bazilici, kao npr. poligonalni vanjski obod apside i par kapitela u kotonadi. U IX. st. pregrađivana je i ukrašavana novom liturgijskom opremom od koje se sačuvao dragocjeni ciborij nad glavnim oltarom. Tri njegove stranice ukrašene su tipičnim pleternim ukrasom sa zoomorfnim i florealnim ikonografskim motivima. U XI. st. uslijedila je nova pregradnja crkve u tzv. protoromaničkom stilu dogradnjom dviju bočnih apsida I klesanjem novih kapitela sa stiliziranim akantovim lišćem. Ovom vremenu pripada i mramorna ikona s prikazom Krista Kralja.
Pročelje crkve, izvedeno sredinom XII. si. u oblicima zrele romanike s toskanskim utjecajima evidentnim u arhitektonskom i kromatskom oblikovanju efektnim izmjenama redova ružičaste breče i bijelog vapnenca, posvetio je Papa Aleksandar III. Na mjestu izvornog romaničkog portala podignut je današnji 1490. godine. Kamena skulptura Bogorodice s mrtvim Kristom u krilu, rad Petra Trogirana. postavljana je u njegovu lunetu 1514. godine. U XV. st. sa sjeverne strane prigraduju se kapele obitelji Zudonigo i Scatta. Ujedno se potom adaptiraju u krstionicu za koju je zdenac isklesao Petar Trogiranin. U isto vrijeme on pregrađuje i spomenuti ciborij. Drvena korska sjedala na povišenom prezbrteriju u oblicima mletačke cvjetne gotike vjerojatno je 1445. godine izradio drvorezbar Matija Moronzon sa suradnicima.
U drugoj polovini XVI. st. južna apsida pregrađena je u pravokutnu kapelu sv Križa za smještaj oltara s monumentalnim drvenim i obojenim raspelom, pravim remek-djelom kasnorenesansne umjetnosti.
U drugoj polovini XVIII. st. na mjestu zapadne kapele sagrađena je u kasnobaroknim oblicima kapela s mramornim oltarom svetohraništa.
U crkvi se čuvaju slike i skulpture iz raznih povijesnih razdoblja, kao npr. Bogorodica s djetetom iz XIV. st. visoki drveni i obojeni reljef sv. Kristofora. ekspresivna Pieta i druge. U riznici su pohranjeni dragocjeni liturgijski predmeti i relikvijari. od kojih traba izdvojiti emajlirane bakrene pločice i moćnik za glavu sv. Kristofora iz XII. stoljeća. Zvonik katedrale najljepša je građevina te vrste na našoj obali. Zreloromaničkih stilskih odlika u skulpturi i arhitekturi, nadvisivanjem kvadara, odvojenih bogato ukrašenim vijencima i od dna prema vrhu rastvaranih monoforama. biforama. triforama i na kraju monumetntalnom kvadriforom, ostvaruje snažan dojam sklada i odmjerenosti. Nakon što je izvornu romaničku kvadratnu osnovu oštetio udar groma, na njenom mjestu podignuta je u XV. st. šesterostrana vitka piramida.