Jupiterov hram

Pravokutna tlocrta, hram je služio slavljenju Jupiterova kulta. Leži na povišenom podiju. Ispred hrama stajao je trijem na šest stupova. Reljefni prikazi na portalu, kao i kasetirani bačvasti svod utjecali su na ranorenesansnu arhitekturu Andrije Alešija i Nikole Firentinca u Trogiru. Transformacija u Krstionicu događa se u kasnoantičko doba. Pod njim je kripta posvećena sv. Tomi. U njemu je početkom 13. st. postavljen krsni zdenac sastavljen od pluteja oltarne pregrade (11. stoljeće), izvorno iz katedrale. Na jednoj od ploča nalazi se prikaz hrvatskog kralja (Petar Krešimir IV. ili Zvonimir), najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi.U Krstionici danas dominira secesijska skulptura sv. Ivana Krstitelja, po kojoj hram nosi ime nakon transformacije, djelo Ivana Meštrovića. Krstionica se otvara samo jednom godišnje, 24. lipnja, na dan Sv. Ivana Krstitelja.