Gradska loža

Gradska loža kakvu je danas vidimo na ovom je mjestu sagrađena 1509. godine, na malenom trgu koji se otvarao na sjecištu Srednje i glavne poprečne ulice, na isti način kao što je na vrhu potonje nastao Trg slobode, tj. Pjaceta, nasljeđujući sadržajno i topički antičku rimsku osnovu. Trg se do tada nazivao Platea Gospi i uz crkvu sv. Nikole je bio mjestom javnih skupova grad ana, što se. naravno, nastavilo sve donedavna pod trijemom gradske lože. Crkvica sv. Nikole, izvorno Crkva sv. Duha, sagrađena je još u srednjem vijeku u kasnoromaničkim oblicima, što potvrđuje i nedavno otkrivena polukružna naknadno porušena apsida. Titulara je naknadno promijenila kada je postala sjedištem Bratovštine rapskih pomoraca. Uz nju se nalazio i gradski fontik, onovremena osebujna društvena institucija.
Sučelice loži na sjevernoj strani malenog trga nalazi se kula gradskoga sata koja sadašnji oblik poprima nakon obnove u XVIII. st. Sagrađena je već u srednjem vijeku, na što ukazuju zazidani dvojni prozori pod zabatom preslice s vrlo starim zvonom, koje je 1351. godine izlio majstor Nikola. Prizemlje joj je otvoreno nadsvođenim prolazom prema trgu s Kneževim dvorom. Na mjestu karakteristične srednjovjekovne kuće na istočnoj strani trga sagrađena je tridesetih godina u neprimjerenim materijalima i oblicima obiteljska vila, dobrano narušivši njegovu mjeru i sklad.
Pročelje ulice sa zapadne strane lože oblikuju zgrade palače Cemotta, čiji je osnovni korpus pregrađen i porušen kao i slikovito dvorište s trijemovima. Gradio ju je sredinom XV. st. zadarski graditelj Juraj Dimitrov, a velebni kasnogotički portal s obiteljskim grbom u luneti isklesao je 1456. godine kipar Andrija Aleši.