Početna stranica » Jeste li znali » Zanimljivosti o Božiću i Novoj Godini

Regija:

Vrsta:

Najbliži grad:

Mjesto:

Ključne riječi:

Zanimljivosti o Božiću i Novoj Godini

Davno prije pojave kršćanstva, biljke i drveće koje su ostale zelene tijekom cijele godine imale su posebno značenje za ljude zimi. Baš kao što ljudi danas ukrašavaju svoje domove tijekom svečane sezone s bora, smreke i jele, drevni narodi vješali su zimzelene grane nad svojim vratima i prozorima. U mnogim zemljama se vjerovalo da će ih grane zimzelenog drveća držati podalje od vještica, duhova, zlih duhova i bolesti.

Sunčev zimski solsticij obilježavao se u većini poganskih, prirodnih religija. Staroslavenska riječ Božić odnosila se na »malog Boga«, boga Svarožića koji se po mitologiji starih Slavena također »rađao« na zimski solsticij, iz čega je izvedeno da je on »Sin Božji«, dakle Isus. Stari Hrvati su također na Badnji dan palili krijesove, simbolično spaljujući zimu i smrt, a paleći novom vatrom novo sunce i novi život. Iz tog vremena potječe i običaj pjevanja koledarskih pjesama. Ništa neobično da su narodi koji su u suncu vidjeli izvor života i vrhovno božanstvo svog mitološkog panteona, s lakoćom na mjesto sunca prihvatili onoga koga su apostoli i misionari ranog kršćanstva naviještali kao »Svjetlo svijeta«. Pritom su dobrim dijelom zadržali svoje drevne običaje, integrirali ih u obrede svoje nove vjere.

Božićni bor potječe iz srednjovjekovnih igrokaza Raja zemaljskog. U njima je 24. prosinca postavljan bor kao „Drvo spoznaje“, pod kojim su sjedili Adam i Eva. No mnogi božićni običaji širom svijeta su započeli u Njemačkoj. Dugo se mislilo da je Martin Luther počeo tradiciju uvođenja čempresa u kući. Prema jednoj legendi, kasno jedne večeri Martin Luther je hodao kući kroz šumu i primijetio kako je lijepo zvijezda sjala kroz drveće. Želio je podijeliti ljepotu sa suprugom pa je isjekao čempres i odnio ga kući. Jednom je unutar drvca stavio male upaljene svijeće na grane i rekao da će to biti simbol prekrasnog božićnog neba. I voilà, božićno drvce. Još jedna legenda kaže da su, početkom 16. stoljeća, ljudi u Njemačkoj kombinirali dva običaja koja su bila iz različitih zemalja širom svijeta. Rajsko drvo (jela ukrašena jabukama) predstavlja stablo spoznaje u Edenskom vrtu. Božićna svjetla, mala piramida nalik okviru, obično ukrašene staklenim kuglicama, šljokicama i svijećom na vrhu, bio je simbol rođenja Krista kao svjetlo svijeta. Promjena stabla jabuke u šljokice, loptice i kolačiće; i kombinirajući novo stablo sa Svjetlom koje se nalazi na vrhu, Nijemci su stvorili stablo koje mnogi danas poznaju.

Proslava nove godine 1. siječnja relativno je novi fenomen. Najraniji zapis proslave nove godine potječe iz Mezopotamije oko 2000 godine pr. Kr. i slavila se u vrijeme proljetnog ekvinocija, sredinom ožujka. Različitost datuma proslave nove godine ovisi o velikom broju različitih drevnih kultura. Egipćani, Feničani i Perzijanci svoju su novu godinu slavili u vrijeme jesenskog ekvinocija, a Grci su slavili novu godinu na zimski solsticij. Rani rimski kalendar odredio je 1. ožujak kao dan nove godine. Kalendar je imao samo 10 mjeseci i počinjao je s ožujkom.Prvi put kad se nova godina slavila 1. siječnja bilo je 153 g. pr. Kr. u Rimu (zapravo, mjesec siječanj nije postojao sve do 700 g. pr. Kr., kad je drugi kralj Rima, Numa Pontilije, kalendaru dodao siječanj i veljaču). Međutim, u srednjovjekovnoj Europi proslave koje se održavaju za novu godinu smatrale su se poganskim i nekršćanskim, te je 567. godine crkveni Koncil u Tours-u ukinuo 1. siječanj kao prvi dan nove godine. Na različitim mjestima i u različitim razdobljima nova godina se slavila 25. prosinca na Božić, 1. ožujka, 25. ožujka i na Uskrs. 1582. g. Gregorijanski kalendar vratio je 1. siječanj kao prvi dan nove godine. Iako je većina katoličkih zemalja odmah usvojila je Gregorijanski kalendar, u protestantskim zemljama prihvaćanje je teklo postupno. Britanci nisu usvojili Gregorijanski kalendar sve do 1752. godine. Sve dotada Britansko Carstvo i njegove kolonije su novu godinu slavile 1. ožujka.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/povijest-nove-godine/#ixzz3vbJuASsjhttp://www.pazinski-kolegij.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=755&Itemid=168http://matrixworldhr.com/2015/12/25/povijest-bozicnog-drvca/

© Izvori i autorska prava

Zanimljivosti o Božiću i Novoj Godini

Otvori u Google maps