Regija:
Vrsta:
Najbliži grad:
Mjesto:
Ključne riječi:
Župna crkva Sv. Nikole
Krapinska župa najstarija je od svih župa zagorskog arhiđakona. Pretpostavlja se da je već 1193. godine kada je pečujski biskup Kalan zapovijedio da se zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima daje desetina od svih dohodaka što ih je do tada u Krapini ubirao hrvatski herceg, Krapina bila župa.
Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje u listini zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića od 6. srpnja 1311. godine (i dalje 1334., 1501. i 1574.). Ne zna se točno kada je stara župna crkva gotskog sloga podignuta jer je, na žalost, porušena, a na njenom mjestu je od 1901-1903. sagrađena nova župna crkva, unutar koje je od stare preostao samo mali dio: gotički presvođena sakristija ispod tornja. Na ulazu u sakristiju ostao je kasnogotički dovratnik sa zaravljenim lukom. Jedan od zaglavnih kamenova ima natpis „Ich Jorg Crewcz“ i smatra se da je to ime graditelja.
Od inventara stare crkve danas je sačuvano niz umjetnički vrijednih zlatarskih predmeta iz vremena od XVII do XIX stoljeća: križ, kasnogotički, ranobarokni, barokni, rokoko kaleži, te barokni elikvijari, ciborij i kadionica. U današnjoj crkvi koju je po uzoru na staru gotičku crkvu projektirao arhitekt Josip Vancaš naročito su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljara F. Heferera (1903. god.). Oko župne crkve bilo je groblje. U to crkvi počinje i završava život Krapinčana: obredi krštenja, vjenčanja, mladonisničkih slavlja, misa zadušnica itd.
Krapinska župa najstarija je od svih župa zagorskog arhiđakona. Pretpostavlja se da je već 1193. godine kada je pečujski biskup Kalan zapovijedio da se zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima daje desetina od svih dohodaka što ih je do tada u Krapini ubirao hrvatski herceg, Krapina bila župa. Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje u listini zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića od 6. srpnja 1311. godine (i dalje 1334., 1501. i 1574.). Ne zna se točno kada je stara župna crkva gotskog sloga podignuta jer je, na žalost, porušena, a na njenom mjestu je od 1901-1903. sagrađena nova župna crkva, unutar koje je od stare preostao samo mali dio: gotički presvođena sakristija ispod tornja. Na ulazu u sakristiju ostao je kasnogotički dovratnik sa zaravljenim lukom. Jedan od zaglavnih kamenova ima natpis „Ich Jorg Crewcz“ i smatra se da je to ime graditelja. Od inventara stare crkve danas je sačuvano niz umjetnički vrijednih zlatarskih predmeta iz vremena od XVII do XIX stoljeća: križ, kasnogotički, ranobarokni, barokni, rokoko kaleži, te barokni elikvijari, ciborij i kadionica. U današnjoj crkvi koju je po uzoru na staru gotičku crkvu projektirao arhitekt Josip Vancaš naročito su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljara F. Heferera (1903. god.). Oko župne crkve bilo je groblje. U to crkvi počinje i završava život Krapinčana: obredi krštenja, vjenčanja, mladonisničkih slavlja, misa zadušnica itd.
