Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji?

 
 
Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji?
Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za razvoj priče o tome legendarnome kralju. Jedna od tih priča vodi do Podstrane, gradića ni deset kilometara udaljenog od Splita. Naime, John Matthews, vodeći svjetski stručnjak za istraživanje mita o Kralju Arturu, povijesni temelj za legendu nalazi u liku i djelu rimskog vojskovođe iz druge polovice drugog stoljeća Luciusa Artoriusa Castusa. A jedini su zapisi o nedvojbenoj povijesnoj osobi Luciusu Artoriusu sazidani u kamenoj ogradi oko crkve svetog Martina u Podstrani!
„ Prvi sam put od svoga prijatelja i kolege Julijana Medinija, arheologa i vrhunskog poznavatelja antike, čuo za ideju da bi kralj Artur mogao biti Lucius Artorius. Namjeravao je objaviti i knjigu o tome, no umro je prerano – počinje priču akademik Nenad Cambi, koji danas najviše zna o pločama koje spominju mogućeg kralja Artura. Datirao sam ploče i one nedvojbeno potječu iz druge polovice drugog stoljeća. Dva su dijela jedne ploče ugrađena u zid oko crkve i one su, po svemu sudeći, bile natpis u mauzoleju u kojemu je bio sarkofag Luciusa Artoriusa. Sam Artorius je bio živ kada je ploča ispisana jer kaže kako ju je namijenio sebi i svojoj obitelji“ – kazuje akademik Cambi. Nadalje objašnjava kako je na pločama zapravo uklesan životopis Luciusa Artoriusa Castusa. Riječ je o njegovim dužnostima u Rimskome Carstvu, koje su poredane od najniže prema najvišima u hijerarhiji. Počeo je kao vojnik, vjerojatno u 18. godini. Potom je bio centurion (zapovjednik stotinu vojnika) 111. galske i V. makedonske legije te II. ferate. Sve su to niže vojne funkcije – tumači akademik Cambi i dodaje kako je Artoriusova vojna karijera brzo napredovala.
„Očito je bio jako sposoban. Brzo je postao jedan od viših zapovjednika, nešto kao današnji admiral, rimske flote Mizenum blizu Pompeja u Napuljskom zaljevu. Potom je dugo vremena proveo u Britaniji. Tamo je bio u rangu današnjeg generala, zapovijedao je legijama koje su brojile oko 7000 vojnika. Potom je, vjerojatno zbog zasluga, vraćen u predio današnje Dalmacije, gdje je bio prokurator provincije Liburnije. Velika je to čast bila jer su prokuratori imali takozvano “pravo mača” – pravo da osude na smrt. Prokurator je, primjerice, bio i Poncije Pilat“ slikovit je akademik Cambi.
 
Za nastanak legende o Kralju Arturu najvažniji je boravak Artoriusa Castusa u Britaniji. Artorius je zapovijedao legijom Sarmata (naroda s prostora današnje južne Ukrajine) kod Hadrijanova zida. Od barbarskih plemena Angla branio je granice Rimskog Carstva kojim je tada zapovijedao Marko Aurelije, a poslije njegov sin Komod. Lucius Artorius Castus (nadimak u010Cisti) živio je potkraj drugog stoljeća. Kralja Artura legenda smješta četiri stoljeća poslije – u srednji vijek. John Metthews i njegovi istomišljenici drže kako je priča o Kralju Arturu od drugog stoljeća polako bujala.
„Tako je nastala i priča o Kraljeviću Marku koji je, zapravo, bio obični turski vazal. Ljudi su u to vrijeme bili nepismeni pa su se priče prenosile usmenom predajom, a tako se mnogo gubi, mijenja ili dodaje u priči“ govori akademik Cambi. Teza o Luciusu Artoriusu Castusu kao Kralju Arturu ima mnogo poklonika u svijetu.
„Nikad nećemo doznati pravu istinu, no mitovi se polako ogoljuju te dolazimo do fragmenata povijesnih istina. Zabrinjava me pomalo što su ploče s Artoriusovim imenom tik uz cestu i mogle bi propasti. Bio Artorius povijesni predložak za Kralja Artura ili ne, riječ je o značajnoj povijesnoj osobi, a ploče su jako vrijedan arheološki nalaz“ zaključio je akademik Cambi.
Na stranicama turističke zajednice Podstrana, kažu sljedeće:
U ogradnom zidu starog groblja iza crkve sv. Martina nađene su dva natpisa rimskog vojskovođe Lucija Artorija Kasta (Lucius Artorius Castus), osvajača Britanije i najveće legende kralja Artura koji je prema sadašnjim saznanjima pokopan u Podstrani. Ušao je u legendu kao prvi engleski kralj Artur, osnivač reda vitezova Okruglog stola, ali i novi junak u hrvatskoj povijesti. Zbog svojih ratničkih, ljudskih i državničkih vrlina, okupljenih u slavi mača te časti i dostojanstvu okrugloga stola, ponio je titulu Castus u značenju neokaljana pravednika.
Oba natpisa donose funkcije ove poznate osobe viteškog staleža. Prvi, uklesan na jednostavnom cipusu ukrašenom sa strane, vjerojatno je bio podignut na nekom javnom mjestu, a sadržavao je neke od ranijih vojnih službi Lucija Artorija Kasta.
Drugi natpis nalazi se na njegovu nadgrobnom spomeniku koji se sastojao od masivna kamenog bloka ukrašenog sa strane rozetama i viticama, a dio je većeg spomenika, vjerojatno are. Nadgrobni spomenici takva oblika bili su omiljeni u salonitanskim klesarskim radionicama, osobito u vrijeme rane antike.
 
http://www.vecernji.hr/newsroom/culture/747518/index.do
www.tz-podstrana.hr