Dvor Veliki Tabor

U krajnjem dijelu sjeverozapadnog područja Hrvatskog Zagorja, pokraj mjesta Desinića na prekrasnom brežuljku, smješten je utvrđeni dvor VELIKI TABOR koji prema ocjeni UNESCO-a pripada najvišoj kategoriji spomenika.
Impresivna slika koju nam Dvor pruža sa svih strana, a isto tako i interijer Dvora, ostavlja na posjetitelja neizbrisiv dojam. Tko ga samo jednom posjeti, uvijek će se njemu vraćati. Nadmorska visina od 334 m. omogućila je punu insolaciju i svježinu ozračja, a debeli zidovi pohranjuju ugodnu temperaturu u ljetnim mjesecima.
Zimi pak snježni pokrov čini ga još ljupkijim i romantičnijim. Jedna je hipoteza da se Dvor nalazi na vrhu otoka u nekadašnjem Panonskom moru. Druga je hipoteza da je u II. stoljeću nove ere na današnjem mjestu Dvora bila manja rimska fortica.
Činjenica je da je u XII. stoljeću sagrađena tzv. peterokutna kula, dok su ostale polukružne kule, koje daju punu ljepotu Velikom Taboru, građene u XV. i XVI. stoljeću, a današnja ulazna vrata i taj cijeli trakt građen je oko 1820. godine. Valja pripomenuti da Dvor ima cca. 3340 kvadratnih metara.
Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje cijelom zdanju posebnu reljefnost. Unutrašnjost Dvora obogaćena je galerijama ukrašenim okruglim stupovljem koje u večernjim satima daje Dvoru čaroban izgled kada se pomiješa stupovlje sa vlastitim sjenama. Veliki bunar posebno je zanimljiv kako svojim izgledom, tako i svojom dubinom od 31 m. Nekadašnji vinski podrum s velikom prešom za grožđe mjesto je gdje se može ljeti uživati u rashlađenom prostoru, a zimi u relativno toplijem, uz čašicu vina. Velika rustikalna dvorana, kako smo je nazvali, svakako je najljepši prostor Velikog Tabora, trenutno je ukrašena helebardama. Na prvom katu nalazi se dvorska kapela u kojoj je pohranjena lubanja “Veronike Desinićke”.
Od inih zanimljivosti navodimo zbirku starih vozila, bogatu etnografsku zbrtku, prezentaciju prve manufakturne tvornice lijekova, prezentaciju mačevalaštva, mušketira i oklop “tužnog viteza”, bogatu likovnu galeriju, značajnu zbirku lončarije i grnčarije, kao i niz drugih zanimljivih izložaka. Posebno ističemo prezentaciju Đure Prejca s brojnim lijepim i značajnim izlošcima i arhivskom građom. Značajna je zbirka antifašističkog rata ovog kraja, nažalost sada u depou. Počelo je prikupljanje za zbirku Domovinskog rata.   No najznačajnija je prva postava izložbe pod imenom RATKAJI VELIKOTABORSKI U POVIJESTI I KULTURI HRVATSKE. Dio ove izvanredne izložbe postati će stalni postav obitelji Ratkaj. Od najznačajnijih posjednika i korisnika Dvora navodimo grofove Celjske, zatim Ratkaje, grofa Tugutha, zagrebačku braću trgovce Grunvald, Banovinu Savsku, Otona Ivekovića, velikog hrvatskog slikara (“Dolazak Hrvata na Jadrana”,”Oproštaj Katarine Zrinske s Petrom”, “Kralj Dimitar Zvonimir III”, Stari gradovi sjeverne Hrvatske”…), časne sestre reda Franjevki i podroda milosrđa, Nezavisnu državu, Hrvatsku, Narodnu republiku Hrvatsku, Općinu Pregrada, Republiku Hrvatsku (u okviru Muzeja Hrvatskog Zagorja s posebnim pravima Društva DVOR VELIKI TABOR, kao imovinsko pravnog sljednika nekadašnjeg zavičajnog muzeja u Velikom Taboru). Značajno je pripomenuti da su časne sestre milosrđa u Dvoru skrbile za oko 80 djece koja su u ratnom vihoru ostala bez svojih najbližih.
U krajnjem dijelu sjeverozapadnog područja Hrvatskog Zagorja, pokraj mjesta Desinića na prekrasnom brežuljku, smješten je utvrđeni dvor VELIKI TABOR koji prema ocjeni UNESCO-a pripada najvišoj kategoriji spomenika.Impresivna slika koju nam Dvor pruža sa svih strana, a isto tako i interijer Dvora, ostavlja na posjetitelja neizbrisiv dojam. Tko ga samo jednom posjeti, uvijek će se njemu vraćati. Nadmorska visina od 334 m. omogućila je punu insolaciju i svježinu ozračja, a debeli zidovi pohranjuju ugodnu temperaturu u ljetnim mjesecima. Zimi pak snježni pokrov čini ga još ljupkijim i romantičnijim. Jedna je hipoteza da se Dvor nalazi na vrhu otoka u nekadašnjem Panonskom moru. Druga je hipoteza da je u II. stoljeću nove ere na današnjem mjestu Dvora bila manja rimska fortica. Činjenica je da je u XII. stoljeću sagrađena tzv. peterokutna kula, dok su ostale polukružne kule, koje daju punu ljepotu Velikom Taboru, građene u XV. i XVI. stoljeću, a današnja ulazna vrata i taj cijeli trakt građen je oko 1820. godine. Valja pripomenuti da Dvor ima cca. 3340 kvadratnih metara.Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje cijelom zdanju posebnu reljefnost. Unutrašnjost Dvora obogaćena je galerijama ukrašenim okruglim stupovljem koje u večernjim satima daje Dvoru čaroban izgled kada se pomiješa stupovlje sa vlastitim sjenama. Veliki bunar posebno je zanimljiv kako svojim izgledom, tako i svojom dubinom od 31 m. Nekadašnji vinski podrum s velikom prešom za grožđe mjesto je gdje se može ljeti uživati u rashlađenom prostoru, a zimi u relativno toplijem, uz čašicu vina. Velika rustikalna dvorana, kako smo je nazvali, svakako je najljepši prostor Velikog Tabora, trenutno je ukrašena helebardama. Na prvom katu nalazi se dvorska kapela u kojoj je pohranjena lubanja “Veronike Desinićke”. Od inih zanimljivosti navodimo zbirku starih vozila, bogatu etnografsku zbrtku, prezentaciju prve manufakturne tvornice lijekova, prezentaciju mačevalaštva, mušketira i oklop “tužnog viteza”, bogatu likovnu galeriju, značajnu zbirku lončarije i grnčarije, kao i niz drugih zanimljivih izložaka. Posebno ističemo prezentaciju Đure Prejca s brojnim lijepim i značajnim izlošcima i arhivskom građom. Značajna je zbirka antifašističkog rata ovog kraja, nažalost sada u depou. Počelo je prikupljanje za zbirku Domovinskog rata.   No najznačajnija je prva postava izložbe pod imenom RATKAJI VELIKOTABORSKI U POVIJESTI I KULTURI HRVATSKE. Dio ove izvanredne izložbe postati će stalni postav obitelji Ratkaj. Od najznačajnijih posjednika i korisnika Dvora navodimo grofove Celjske, zatim Ratkaje, grofa Tugutha, zagrebačku braću trgovce Grunvald, Banovinu Savsku, Otona Ivekovića, velikog hrvatskog slikara (“Dolazak Hrvata na Jadrana”,”Oproštaj Katarine Zrinske s Petrom”, “Kralj Dimitar Zvonimir III”, Stari gradovi sjeverne Hrvatske”…), časne sestre reda Franjevki i podroda milosrđa, Nezavisnu državu, Hrvatsku, Narodnu republiku Hrvatsku, Općinu Pregrada, Republiku Hrvatsku (u okviru Muzeja Hrvatskog Zagorja s posebnim pravima Društva DVOR VELIKI TABOR, kao imovinsko pravnog sljednika nekadašnjeg zavičajnog muzeja u Velikom Taboru). Značajno je pripomenuti da su časne sestre milosrđa u Dvoru skrbile za oko 80 djece koja su u ratnom vihoru ostala bez svojih najbližih.