Kula i crkva svetog Kristofora

Na najvi?oj i najisturenijoj točki grada prema oto?kom kopnu još uvijek je sačuvan dobar dio gradskih utvrda medu kojima se ističe moćna kula svetog Kristofora. u puku poznata kao tarjun (od mletačkog torrione ili velika kula). Nepravilnog je tlocrta srednjovjekovne osnove s isturenim ugaonim dijelom, podignutim u obnovi nakon gradskih pobuna i borbi prilikom mletačkog zaposjedanja dvadesetih godina XV. stoljeća.
Vrh kule sada je panoramski vidikovac s prekrasnim pogledom na grad. otok i morsku pu?inu. Od kule prema istoku prote?e se gradski zid. Do danas je sačuvan velik njegov dio. sve do ostataka Samostana sv. Ivana i prema sjeveru do Kule smjelih ili Gagliarde. Vrata u zidu pod kulom probijena su u novije vrijeme nakon podizanja gradskog parka. Tu je već u srednjem vijeku (spominje se u ispravama iz XIV. st.) podignuta Crkvica sv. Kristofora. zaštitnika grada, po kojoj je i kula dobila ime. To je jednostavna jednobrodna građevina pravokutne osnove bez apside. Portal, ovalni prozor na pročelju te oni na istočnom i sjevernom zidu datiraju otprilike u XV. stoljeće. U njoj se već u srednjem vijeku sastajala moćna Bratovština svetog Kristofora. Početkom XIX. st. crkvica je desakralizirana i napuštena, a njezin je inventar preseljen u ostale crkve. Tako se npr. u katedrali čuva prikaz svečeva lika izrezbaren u visokom reljefu, djelo drvorezbara Petra de Riboldisa iz polovine XV. st.
Nedavno je obnovljena i u njoj je smješten gradski lapidarij s ulomcima sakralnih i svjetovnih kiparsko-ahitektonskih ukrasa od antike do baroka.