Dvorac Belaj
Prvi spomen Belaja datira iz XI. stoljeća kada se spominje kao Bellai. Sljedećih četiristotinjak godina slijedi mračno doba gdje nema podataka o posjedu. Godine 1575.
plemićka obitelj Barbo podiže dvorac nakon što su napustili obližnji srednjovjekovni dvorac Possert (Shabez) koji datira iz XIV. stoljeća. Dvorac Belaj je tada bio najveća utvrda uz one u Pazu (Pasberg) i Kožljaku (Waxenstein). Dolaskom obitelji Auersperg, na Belaju započinje vinogradarska priča te je cijeli kraj zaživio. Auersperg prepoznaje blagodati tla i klime te
započinje s kultivacijom vinove loze te maslina.
Na Belaju je od 1668. do 1848. bilo smješteno administrativno i sudsko upravno sjedište
novoosnovanog političko-sudskog okruga čime je prošireno upravno područje Belaja, a
prostiralo se od Boljuna do Plomina te od Kastva do Kršana. Od tog su vremena u
samom dvorcu funkcioneri uredovali upravo u prostorima dvorca.
Dvorac se sastoji od središnje stambene palače s četiri krila. U prizemlju dvorca smještena je kapelica sv. Henrika II u kojoj se nalazi barokni mramorni oltar s oslikanom oltarnicom. U kapelici se nalaze nadgrobni spomenici obitelji Barbo te plemićkih obitelji iz Kršana, Kožljaka i Paza, koji su 1783. godine premješteni iz crkve sv. Marije Snježne kod jezera Čepić.
Dvorac Belaj registrirana je povijesna baština Republike Hrvatske.
Istočna gospodarska zgrada imala je prvenstvenu ulogu žitnice. U objektu su skupljani svi prinosi žita s posjeda samog vlasnika, ali i prinosi prikupljeni kroz feudalne namete
koje su stanovnici posjeda bili dužni davati vlasnicima posjeda. U podrumu se nalazi dobro očuvana stara austrijska bačva obložena staklenim pločicama, sa zapreminom od
28 700 litara. Zapadna gospodarska zgrada svojom vanjštinom u osnovi odgovara oblikovanju onog istočnog, no organizacijom i nekadašnjom funkcijom pokazuje značajne razlike. Zgrada je imala funkciju karantene za stoku koja je dolazila u Istru te se u njoj nalazio stan upravitelja posjeda. Danas je u prostorima desne gospodarske zgrade smješteno srce gospodarske djelatnosti dvorca, odnosno prerada i proizvodnja vina te restoran, degustacijska sala i trgovina.
Danas je Dvorac Belaj vinska utvrda Istre te u restoranu uz dva brenda vina, Dvorac Belaj i Podrum Belaj, nudi i autohtona istarska jela, a namirnice koje koristi dolaze isključivo od malih lokalnih proizvođača.
Prvi spomen Belaja datira iz XI. stoljeća kada se spominje kao Bellai. Sljedećih četiristotinjak godina slijedi mračno doba gdje nema podataka o posjedu. Godine 1575.plemićka obitelj Barbo podiže dvorac nakon što su napustili obližnji srednjovjekovni dvorac Possert (Shabez) koji datira iz XIV. stoljeća. Dvorac Belaj je tada bio najveća utvrda uz one u Pazu (Pasberg) i Kožljaku (Waxenstein). Dolaskom obitelji Auersperg, na Belaju započinje vinogradarska priča te je cijeli kraj zaživio. Auersperg prepoznaje blagodati tla i klime tezapočinje s kultivacijom vinove loze te maslina.Na Belaju je od 1668. do 1848. bilo smješteno administrativno i sudsko upravno sjedištenovoosnovanog političko-sudskog okruga čime je prošireno upravno područje Belaja, aprostiralo se od Boljuna do Plomina te od Kastva do Kršana. Od tog su vremena usamom dvorcu funkcioneri uredovali upravo u prostorima dvorca. Dvorac se sastoji od središnje stambene palače s četiri krila. U prizemlju dvorca smještena je kapelica sv. Henrika II u kojoj se nalazi barokni mramorni oltar s oslikanom oltarnicom. U kapelici se nalaze nadgrobni spomenici obitelji Barbo te plemićkih obitelji iz Kršana, Kožljaka i Paza, koji su 1783. godine premješteni iz crkve sv. Marije Snježne kod jezera Čepić.Dvorac Belaj registrirana je povijesna baština Republike Hrvatske.Istočna gospodarska zgrada imala je prvenstvenu ulogu žitnice. U objektu su skupljani svi prinosi žita s posjeda samog vlasnika, ali i prinosi prikupljeni kroz feudalne nametekoje su stanovnici posjeda bili dužni davati vlasnicima posjeda. U podrumu se nalazi dobro očuvana stara austrijska bačva obložena staklenim pločicama, sa zapreminom od28 700 litara. Zapadna gospodarska zgrada svojom vanjštinom u osnovi odgovara oblikovanju onog istočnog, no organizacijom i nekadašnjom funkcijom pokazuje značajne razlike. Zgrada je imala funkciju karantene za stoku koja je dolazila u Istru te se u njoj nalazio stan upravitelja posjeda. Danas je u prostorima desne gospodarske zgrade smješteno srce gospodarske djelatnosti dvorca, odnosno prerada i proizvodnja vina te restoran, degustacijska sala i trgovina.Danas je Dvorac Belaj vinska utvrda Istre te u restoranu uz dva brenda vina, Dvorac Belaj i Podrum Belaj, nudi i autohtona istarska jela, a namirnice koje koristi dolaze isključivo od malih lokalnih proizvođača.
Kontakt:
T: +385(0)52 524 315
M: +385(0)91 1200 277
