Zaljev Vrsara

Iako datira iz antičkih vremena, zaljev u Vrsaru u potpunosti je zaživio tijekom 19. stoljeća, kada je sagrađeno ponajviše kuća između stare jezgre grada i obale Jadranskog mora. Prema navodima iz srednjovjekovnih dokumenata, prostor oko luke Vrsara nazivan je Fabian, a u razdoblju od 12. do 17. stoljeća zaljevom su dominirale solane Porečke biskupije.
Uz obalu između grada Funtane i Limskog kanala proteže se antičko-rimska arheološka zona, gdje su na nekoliko mjesta pronađeni tragovi rimskih seoskih vila, tzv. villa rustica, kao i iskopine rimskih kasnoantičkih privatnih i javnih zgrada. Na ostatke rimske arhitekture u luci Vrsar u prvoj polovici 16. stoljeća upozorio je talijanski geograf Coppo u svom djelu ”Del sitto dell Istria” (O položaju Istre, Venecija 1540.). O razvalinama u luci Pietro Coppo kaže: ”Na većem dijelu obale… su tragovi antičkih zgrada, što dokazuje da je ovdje nekad bio velik broj kuća”. Početkom 21. stoljeća o luci je pisao i češki arheolog Anton Gnirs (1875. – 1933.), navodeći da su mnoge rimske starine nakon spuštanja obale poplavljene.
Iako datira iz antičkih vremena, zaljev u Vrsaru u potpunosti je zaživio tijekom 19. stoljeća, kada je sagrađeno ponajviše kuća između stare jezgre grada i obale Jadranskog mora. Prema navodima iz srednjovjekovnih dokumenata, prostor oko luke Vrsara nazivan je Fabian, a u razdoblju od 12. do 17. stoljeća zaljevom su dominirale solane Porečke biskupije.
Uz obalu između grada Funtane i Limskog kanala proteže se antičko-rimska arheološka zona, gdje su na nekoliko mjesta pronađeni tragovi rimskih seoskih vila, tzv. villa rustica, kao i iskopine rimskih kasnoantičkih privatnih i javnih zgrada. Na ostatke rimske arhitekture u luci Vrsar u prvoj polovici 16. stoljeća upozorio je talijanski geograf Coppo u svom djelu ”Del sitto dell Istria” (O položaju Istre, Venecija 1540.). O razvalinama u luci Pietro Coppo kaže: ”Na većem dijelu obale… su tragovi antičkih zgrada, što dokazuje da je ovdje nekad bio velik broj kuća”. Početkom 21. stoljeća o luci je pisao i češki arheolog Anton Gnirs (1875. – 1933.), navodeći da su mnoge rimske starine nakon spuštanja obale poplavljene.