Pokladni običaji Dalmatinske zagore

PROGRAMU subotu, 01.02. 2014. u 8.30 iz Gljeva polaze mačkare, popularni Didi s Kamešnice, na svoj tradicionalni pokladni ophod. Put ih vodi kroz Galu i Han (Obrovac Sinjski) te natrag na Gljev. Ophod će trajati do 17.00 sati.(HR)Saturday 1 February 2014, 8:30 a.m. the annual carnival pageant starts from the village of Gljev, popularly known  as the Didi s Kamešnice association. The way leads them through the villages of Gala, Han (Obrovac Sinjski)  and back to the village of Otok. The pageant will last until 5:00 p.m.(ENG)INFOGodišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih selaGodišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice sa Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom(barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene),jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još  uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu  su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola).Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.(autor teksta: dr.sc. Giovanni Kezich, Museo degli Usi e Costumi della Gente Trentina, SanMichele all’Adige, Italija, Dinka Alaupović Gjeldum).