Pokladni običaji Dalmatinske zagore

U subotu, 01.02.2014. u 8.30 iz Gljeva su krenuli mačkare, popularni Didi s Kamešnice, na svoj tradicionalni pokladni ophod. Put ih je vodio kroz Galu i Han (Obrovac Sinjski) te natrag na Gljev. Ophod je trajao do 17.00 sati.

Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.

Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, započeo je dan pokladnog ophoda u Gljevu. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.

Pokladna povorka bila je poredana po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva je išla skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija, a na kraju s određenim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera, tražila je mladoženju, što je bila glavna zadaća ophoda. Tu su bile i jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin je zapovijedao mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji nisu smjeli biti u isto vrijeme na istom mjestu. Iza svatova su išle komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvodili su baba i did, koji su, vezani uz kult plodnosti, simulirali spolni čin i na taj način prizivali bolji godišnji urod. Tu su bile i žalovice, udovice koje su naričile šaljive slogane.

Najatraktivniji dio povorke činili su didi. Na glavama su nosili ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karakteristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola). Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.