Svetište Majke Božje Bistričke

Marija Bistrica ima bogatu i raznoliku povijest, ali je najveći dio njezine povijesti povezan s crnim kipom Majke Božje Bistričke koji stoljećima privlači na tisuće posjetitelja u Mariju Bistricu. Kip Majke Božje se po predaji prvotno nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu oko 1545. godine. Kad su Turci provalili sve do Konjščine, tadašnji je bistrički župnik prenio Marijin kip u bistričku župnu crkvu sv. Petra i Pavla i zakopao ga pod korom da ga spasi od oskvrnuća. Uz protjerivanje Turaka nastale su u narodu mnoge legende vezane uz čudotvorni kip. Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića pronađen je kip Majke Božje Bistričke 15. srpnja 1684. i postavljen na glavni oltar bistričke crkve među kipove sv. Petra i Pavla. Otad počinju hodočašća koja nisu prestajala ni u najtežim povijesnim trenucima naše zemlje.

U Mariju Bistricu hodočasti se od 1684. godine. Svake godine okupi se oko 1.000.000 vjernika na pedesetak stalnih hodočašća koja traju od Bijele nedjelje, početkom travnja, do Zahvalnice krajem listopada. Najvažnija hodočašća imaju svoje tradicionalne nazive:

• Duhovsko
• zavjetno grada Varaždina
• zavjetno grada Zagreba
• Margaretsko
• Aninsko
• Preobraženja Gospodinova
• Velikogospojinsko
• Bartolovsko
• Male Gospe
• Zahvalnica

U Bistricu vodi pet hodočasničkih smjerova, a gostoljubivi stanovnici Marije Bistrice brinu se o udobnosti i sigurnosti svih hodočasnika. Vjerske svetkovine – proštenja – odraz su tradicionalnih običaja Hrvatskog zagorja. Mnoštvo ljudi, šareni štandovi s rukotvorinama i suvenirima, ukusna domaća jela i pića i prekrasan krajolik jamstvo su lijepe uspomene na pohod Mariji Bistrici.