Sv. Filip i Jakov

Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ”Kapelica”, a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne. Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime ” San Filip e Giacomodi Rogovo ”, tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
Od značajnih primjera profane arhitekture na prostoru Sv.Filip i Jakva moramo istaknuti:
Park Borelli koji je vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
Ostaci Bendiktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz
12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.
Kuća Oštrića
Kuće Borelli
Postoje i značajni arheološki lokaliteti:
otočić Frmić: ostaci ville rustice cisternom bačvastog svoda; sa zapadne strane su
strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova ” L”.
Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ”Kapelica”, a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne.

Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.

Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime ” San Filip e Giacomodi Rogovo ”, tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.Od značajnih primjera profane arhitekture na prostoru Sv.Filip i Jakva moramo istaknuti:

Park Borelli koji je vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
Ostaci Bendiktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz  12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.
Kuća Oštrića
Kuće Borelli

Postoje i značajni arheološki lokaliteti:

otočić Frmić: ostaci ville rustice cisternom bačvastog svoda; sa zapadne strane su  strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova ” L”.