Nošnja

Običaji ženskog tradicijskog odijevanja na otoku Susku su jako dobro sačuvani, pa razlikujemo nekoliko varijanti koje se vezuju uz određenu životnu dob te za određene prilike. Stariju varijantu susačke nošnje tzv. po susacku karakterizira bijela platnena kosula zatvorena oko vrata, prsluk bez rukava- bust kojim se steže i naglašava struk, zatim bravaruol (podbradnjak) koji se niz prsa spušta do pasa. Od pojasa na niže tijelo prekriva kamizot crni ili lasćavi (blistavi) bogato nabran sastavljen od čak 7 pola pamučnog apretiranog materijala. Donji kamizot istog je kroja kao i gornji, samo je bijele boje. Najdonja suknja zove se sukna skarlata i ona je puno užeg kroja, crvene je boje te bogato ukrašena čipkom i šarenim vrpcama. Pri plesu gornja dva kamizota se dižu te sukna skarlata dolazi u prvi plan. Najdonja odjeća su mudande ukrašene čipkom. Na nogama su pletene vunene kalcete ( nekad crvene boje) te raznoboje suknene carape, papuce ili pute. Način češljanja je također osobit.Kosa se češlja na razdjeljak te se dva prednja uvijena pramena- rici, puste da vise uz lice. Ostatak kosse splete se u pletenicu koja se na glavu plosno smota u obliku kolača, tzv. kokum, a preko se polaže rubac, facuol s kockastim uzorkom, crveni ili tamnijih boja. Ponešto modificiranu i ogoljelu varijantu nošnje po susacku možemo vidjeti još i danas na svega nekoliko starijih gospođa na otoku.Druga, novija varijanta zove se po losinsku, te kako joj samo ime govori, nastala je pod utjecajem lošinjske mode s kraja 18. stoljeća. Po losinsku su se oblačile mlade djevojke u svečanim prilikama a u najraskošnijem obliku sačuvana je u svadbenoj opremi mladenke. Sastoji se od svilene bluze, zabajke , ružičaste boje koja je na prsima, gornjem dijelu leđa te na rukavima bogato ukrašena raznobojnim vrpcama, čipkom, metalnim nitima, staklenim kuglicama. Kamizot na faldice također je ružičaste boje a preko njega dolazi pregača, tarvijerslica, od ružičaste svile sa širokim obrubima ukrašenim na jednak način kao i poprsje/rukavi zabajke. Ispod se nose tri podsuknje, jako uškrobljene (inkolane) te pojačane sa širokim volanom u donjem dijelu. Sukna rakamana i tu je prisutna, također je užeg kroja te ukrašena još bogatije nego po susacku. Kao najdonji sloj ruha javljaju se opet mudande s čipkicom. Na nogama ružičaste kalcete i kožnate postoli. Mladenke na glavi nose svadbenu krunu- jirlanda i vijel. 1980-tih godina zabilježeno je na Susku posljednje vjenčanje u tradicionalnoj zabajki! Iako je Suščanska nošnja poznata po iznimno kratkim suknjama- minicama, činjenica je da do skraćenja nošnje dolazi tek 20-tih god. 20. stoljeća pod utjecajem građanske mode, sve do tada ženski kamizoti bili su dugi do sredine lista.http://www.tz-malilosinj.hr