Petar Zoranić Ninjanin

Petar Zoranić, veliki Ninjanin i « Hrvatin » rodio se 1508. god. Bio je potomak stare plemićke obitelji Tetačić iz Nina koja se pred kraj petnaestoga stoljeća zbog nezdrave klime (malarije) u Ninu i pred Turcima sklonila u Zadar. U to vrijeme njegova majka Elizabeta ( iz plemićkog roda Medulla, iz kojeg potječe i poznati tadašnji slikar Andrija Medulić ) očekivala je dijete.
Najraniji podatak o njegovu životu potječe tek iz 1531., kad se spominje kao plaćeni ninski notar, pravnik, sudski ispisivač, što znači da je morao završiti studij pravnih znanosti, vjerojatno u Padovi. Već 1543. imamo i posljednji podatak iz Zoranićeva života. Umro je poslije te godine, ali svakako prije 1569., kad su tiskane Planine, jer da je bio živ, vjerojatno bi svoju posvetu iz 1536. Matiji Matijeviću, ninskom kanoniku, koji je u vrijeme kad se djelo tiskalo bio već mrtav, bio izmjenio.
Pisac je prvog hrvatskog romana « Planine » koji je nastao g. 1536., dakle godinu dana prije propasti Klisa, u vrijeme, kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohaču i prve opsade Beča. Zoranić je pripadao krugu književnika koji su doprinjeli tomu da Zadar, uz Hvar, Korčulu, Split i Dubrovnik, postane jednim od žarećih središta hrvatske renesansne umjetnosti i riječi.
O Zoranićevom životu znamo vrlo malo. O većini podataka nagađa se prema tobožnjim autobiografskim navodima u Planinama. Pjesnikov se predak Zoran («dida did», kako ga naziva Kap. VII.) doselio u XIV. St. iz Like u Dalmaciju, zbog nekih razmirica među hrvatskim plemstvom. Ali kao ninski plemić spominje se tek Zoranićev djed Petrica, i to u drugoj polovici XV.st.
Petar Zoranić, veliki Ninjanin i « Hrvatin » rodio se 1508. god. Bio je potomak stare plemićke obitelji Tetačić iz Nina koja se pred kraj petnaestoga stoljeća zbog nezdrave klime (malarije) u Ninu i pred Turcima sklonila u Zadar. U to vrijeme njegova majka Elizabeta ( iz plemićkog roda Medulla, iz kojeg potječe i poznati tadašnji slikar Andrija Medulić ) očekivala je dijete.

Najraniji podatak o njegovu životu potječe tek iz 1531., kad se spominje kao plaćeni ninski notar, pravnik, sudski ispisivač, što znači da je morao završiti studij pravnih znanosti, vjerojatno u Padovi. Već 1543. imamo i posljednji podatak iz Zoranićeva života. Umro je poslije te godine, ali svakako prije 1569., kad su tiskane Planine, jer da je bio živ, vjerojatno bi svoju posvetu iz 1536. Matiji Matijeviću, ninskom kanoniku, koji je u vrijeme kad se djelo tiskalo bio već mrtav, bio izmjenio.
Pisac je prvog hrvatskog romana « Planine » koji je nastao g. 1536., dakle godinu dana prije propasti Klisa, u vrijeme, kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohaču i prve opsade Beča. Zoranić je pripadao krugu književnika koji su doprinjeli tomu da Zadar, uz Hvar, Korčulu, Split i Dubrovnik, postane jednim od žarećih središta hrvatske renesansne umjetnosti i riječi.

O Zoranićevom životu znamo vrlo malo. O većini podataka nagađa se prema tobožnjim autobiografskim navodima u Planinama. Pjesnikov se predak Zoran («dida did», kako ga naziva Kap. VII.) doselio u XIV. St. iz Like u Dalmaciju, zbog nekih razmirica među hrvatskim plemstvom. Ali kao ninski plemić spominje se tek Zoranićev djed Petrica, i to u drugoj polovici XV.st.