Dobri dupini Jadrana
S obzirom da su dupini inteligentne životinje, ljudi su oduvijek osjećali određenu naklonost i bliskost s njima. Brojne priče iz cijelog svijeta pokazuju koliko su duboka bila vjerovanja koje su cijele kulture i civilizacije pokazivale prema dupinima. Dupini su bili pratioci bogova ili čak njihovo utjelovljenje. Dupini su pomagali u prelasku duša ljudi u svijet mrtvih. Isto tako, dupini su spašavali utopljenike i brodolomce. Koliko su ove legende i priče utemeljene na istini, vjerojatno će prosuditi svatko od nas. No sigurno je da između dupina i ljudi postoje određeni odnosi. Njih je povremeno moguće sasvim racionalno objasniti, no povremeno su činjenice potpuno zbunjujuće. Tako se smatra da se pojedine životinje približavaju ljudima stoga što u vlastitoj zajednici ne mogu uspostaviti odnose sa drugim životinjama dok se drugi pak približavaju stoga što mogu doći do „besplatnog” obroka i slično. Takve dupine koji se svojevoljno približavaju i zadržavaju u blizini ljudi nazivamo druželjubivim dupinima.Ali jeste li znali da se i u Jadranu pojavljuju takozvani druželjubivi dupini? Jedna od najstarijih takvih priča potječe još iz 17. stoljeća, a zabilježio ju je talijanski putopisac Giovanni iz Ferma. On daleke 1621. godine piše o prijateljstvu Šibenčana s dupinom koja je često boravila u luci, “jela kruh, igrala se s dječacima, a u sezoni lova srdela, skuša i tuna priječila izlazak ribe iz uvale i tjerala ju u mreže”. Nažalost, dupina je ubio vojnik koji je stražario pred tvrđavom Sv. Nikole, u šibenskom kanalu. Građani su to smatrali velikim grijehom, a knez grada Šibenika osudio je vojnika na smrt! Zapadna obala lošinjskog arhipelaga, područje Kvarnerića, prirodno je stanište dobrog dupina. U tom području živi oko 100 jedinki te omiljene morske životinje.Iako se taj broj čini velikim i često ih se može vidjeti u moru oko Lošinja, oni su ugrožena vrsta u Jadranskom moru. Stoga je osnovan „Plavi svijet“ sa svoja tri programa, znanstveno istraživačkim, edukacijskim i programom zaštite dobrih dupina. Dobri dupin spada u skupinu kitova zubana, ima hidrodinamični oblik tijela tamnoplave do sivkaste boje na leđima, svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu. Dupini narastu od 2 do 4 metra, a teški su između 100 i 150 kg. Jedinke u Jadranu narastu najviše do 3 metra i žive oko 30 godina.Žive u skupinama od 3 do 4 jedinke iako se mogu sresti i skupine od 30-ak jedinki, ali vrlo rijetko. Dobri dupini udišu zrak pa povremeno moraju izlaziti na površinu. U potrazi za hranom mogu ostati ispod površine 4 – 5 minuta.Dupini postaju spolno zreli tek s 10 godina. Kako žive 30-ak godina, a razmnožavaju se svakih 3 – 5 godina, mogu imati vrlo mali broj mladunčadi. Upravo zbog slabog nataliteta dobri dupin je ugrožen i ne može obnoviti populaciju. Majka nosi mlado 12 mjeseci i nakon toga ono živi s njom sljedećih 3 – 5 godina. Nakon toga mlado se odvaja od majke te se mladunci udružuju u manje skupine. Upravo su te skupine najzaigranije i radoznale pa se često približavaju brodovima i izvode razne vratolomije.Dobri dupini hrane se u jatima loveći ribu, oni lošinjski posebno vole bijelu ribu: osliće, trlje, ušate i sl. U lovu, kao i u svakidašnjem životu, komuniciraju i koriste se eholokacijom, visokofrekventnim zvukovima za traženje i hvatanje plijena i za dobivanje akustične karte njihova okoliša.Jedna je od zanimljivosti da dupini spavaju, a to rade jednom polovinom mozga i jednim okom uvijek budnim i obično u skupinama. To je zato što žive u otvorenom okruženju mora te su stoga uvijek u opasnosti, a i više očiju više vidi.Ako želite pomoći u zaštiti dobrih dupina, možete se prijaviti za volontiranje u udruzi ili usvojiti vlastitog dupina – Za više informacija o dobrim dupinima u našem akvatoriju posjetite: www.plavi-svijet.orgnaslovna slika: http://www.znet.hr
