Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili i hvalili ga. Ovaj osebujan grad smješten na rubu panonske nizine, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, snažno privlači posjetitelje te je oduvijek smatran jednim od najljepših gradova Hrvatske.
Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko – ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.
Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata – Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.
Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće – prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj.
Osam stoljeća Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.
Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili i hvalili ga. Ovaj osebujan grad smješten na rubu panonske nizine, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, snažno privlači posjetitelje te je oduvijek smatran jednim od najljepših gradova Hrvatske.Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko – ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata – Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće – prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Na raskrižju putova i u dodiru sa svakom od strana svijeta, Varaždin je izgrađen kao most kojega su polako gradile nebrojene osobe i njihove sudbine. Plemstvo, obrtnici, trgovci i bogato građanstvo – svaki je od njih svojim kamenom nadogradio ovaj predivni grad.
Replike starih cimera, oznaka pojedinih cehova, mogu se i danas vidjeti na varaždinskim ulicama. Cimer ‘Kornjača’ u Gundulićevoj ulici oznaka je trgovine mješovitom robom nastala u 19. stoljeću u doba procvata umjetničkog obrta. Cimer ‘Železni čovek’ na Trgu kralja Tomislava predstavlja trgovine željeznom robom, onaj ‘Morske djevice’ na istoimenom trgu trgovine kolonijalnom robom. Na kraju, cimer ‘Potokova’ na trgu Miljenka Stančića bio je oznaka kovačkog ceha.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj.
Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko – ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.
Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata – Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.
Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće – prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj.
Osam stoljeća Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.
Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili i hvalili ga. Ovaj osebujan grad smješten na rubu panonske nizine, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, snažno privlači posjetitelje te je oduvijek smatran jednim od najljepših gradova Hrvatske.Varaždin se kao Garestin spominje 1181., a već je 1209. postao prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj. Tom titulom nagradio ga je Hrvatsko – ugarski kralj Andrija II. za vjernost koju su mu Varaždinci iskazali dok je bio u kneginečkom zatočeništvu.Grad je živio kao političko središte u kom je zasjedao Hrvatski sabor, ali i crkveno jer je u njemu središte imao i Varaždinski arhiđakonat Zagrebačke biskupije. Danas jedan od najprepoznatljivijih gradskih objekata – Stari grad u prošlosti je mijenjao svoje vlasnike: obitelj Celjski, Ungnad te na kraju Erdödy koji su u njemu boravili do 1925. kada je postao Gradski muzej.Značajno razdoblje u povijesti grada je od 1756. do 1776. kada je Varaždin bio sjedište banske vlasti i generalata te glavni grad Hrvatske. Carica i kraljica Marija Terezija osnovala je u njemu Hrvatsko kraljevsko vijeće – prvu hrvatsku vladu. No, 1776. grad je zadesio veliki požar u kojem je skoro cijeli izgorio.
Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Na raskrižju putova i u dodiru sa svakom od strana svijeta, Varaždin je izgrađen kao most kojega su polako gradile nebrojene osobe i njihove sudbine. Plemstvo, obrtnici, trgovci i bogato građanstvo – svaki je od njih svojim kamenom nadogradio ovaj predivni grad.
Replike starih cimera, oznaka pojedinih cehova, mogu se i danas vidjeti na varaždinskim ulicama. Cimer ‘Kornjača’ u Gundulićevoj ulici oznaka je trgovine mješovitom robom nastala u 19. stoljeću u doba procvata umjetničkog obrta. Cimer ‘Železni čovek’ na Trgu kralja Tomislava predstavlja trgovine željeznom robom, onaj ‘Morske djevice’ na istoimenom trgu trgovine kolonijalnom robom. Na kraju, cimer ‘Potokova’ na trgu Miljenka Stančića bio je oznaka kovačkog ceha.
Danas je Varaždin, s gotovo 50.000 stanovnika, jedan od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj.
