Krneval Sali – Dugi otok

Krneval u Salima na Dugom otoku, poznat kao „Saljski krneval“, ima tradiciju još od sredine 19. stoljeća. Sali, malo mediteransko mjesto, prigrlilo je običaje pod utjecajem Venecije i Italije, koji su postali sastavni dio saljskog narodnog bića.

Krneval, latinski „Caro“ (meso) i „Levare“ (dignuti), označava „zbogom mesu“ i ima dužu pripremu. Nakon božićnih dana, u Salima počinju maškare. Ekipa se okuplja, preobučena u maškare, i iz večeri u večer hodaju po kućama, gdje ih domaćini rado prihvaćaju i nude delicijama i vinom.

Grande finale događa se nedjelju prije krnevala, koji se održava uvijek u utorak, tik do Pepelnice. Tada po Salima lunjaju tzv. Lipe maškare, a lica više nisu maskirana, dok je odjeća svečana i maštovita.

Vrhunac krnevala je u utorak, kada počinje korizma, vrijeme posta i skučenog života. Na ovaj posljednji utorak, razuzdanost i maštovitost penju se na vrhunac. Nekoliko dana prije, izrađuje se krneval, umjetni čovjek koji uvijek mora na nekoga sličiti. Maškarana povorka, s krnevalom na čelu, uz zvukove rogova i bubnjeva, ide od kuće do kuće po cijelom selu. Uobičajeno je da svaka obitelj donese litru ulja ili vina.

Na centralnom trgu Ravanac, nose se drva i u predvečerje se pali oganj „Koleda“. Kada padne noć, na Ravanac se slijevaju svi, a odjekuju zvuci muzike, plesa, opijanja i razuzdanosti. Tijekom večeri održava se prigodan program, čiji je vrhunac Šetencija, koja na smiješan način izvrgava ruglu pojedince i institucije društva.

Malo prije ponoći, razvija se maškarana povorka za našeg bidnog krnevala, koji će se „užgati“ (zapaliti) da bi se u plamenu Koledine odnijeli svi grijehi i zlobe živućih. Krneval se baca u Koledinu, naričući i pjevajući: „Krnevale, dobro moje, sve kokoše jesu tvoje. A ja nemam nego želja, pa ja prdim od veselja.“ Nakon toga nastaje muk, tajac, tišina. Korizma je tu, a krneval u pepelu.